Šerbedžija: Oduprimo se strahu i nervozi, završićemo svi po psihijatrijskim bolnicama

© Tanjug / TANJA VALICRade Šerbedžija na otvaranju 49. Festa i dodeli nagrada Beogradski pobednik u Sava centru
Rade Šerbedžija na otvaranju 49. Festa i dodeli nagrada Beogradski pobednik u Sava centru - Sputnik Srbija, 1920, 08.05.2021
Pratite nas
Svetska filmska zvezda Rade Šerbedžija gost je 49. Festa, a u današnjem susretu sa novinarima poručio je da moramo održati ritam života uprkos pandemiji. Proslavljeni glumac je pozvao sve da uprkos pandemiji pokušaju da se „odupru strahu i nervozi“ jer „virus utiče na psihu čoveka“, zbog čega možemo „svi da završimo u psihijatrijskim bolnicama“.
Šerbedžija je čestitao svima koji su organizovali festival i učestvuju u njegovoj realizaciji na hrabrosti da, kako je rekao, „oflajn realizuju veliku filmsku smotru“.
„Suočeni smo sa opasnim virusom koji mutira i seje strah i smrt po svetu. Pogledajte Indiju...To je opasan protivnik koji ne samo svojim bakteriološkim delovanjem, već i posledicama infekcije uništava ljude. Problem je što taj virus u velikoj meri utiče i na psihu čoveka. Završićemo svi po psihijatrijskim bolnicama. Razboljevamo se svi od drugih bolesti jer podležemo strahu i panici“, kazao je Šerbedžija.
Proslavljeni glumac je pozvao sve da uprkos pandemiji održavaju ritam svojih života.
Otvaranje 49. Festa u Sava centru - Sputnik Srbija, 1920, 07.05.2021
Dodelom nagrada „Beogradski pobednik“ otvoren 49. Fest /foto/
„Moramo poštovati ritam našeg tela i duha uprkos razornom dejstvu bolesti. Zašto bi održavanje filmskog festivala bilo opasnije od crkvenih liturgija i političkih skupova... Čestitam još jednom organizatorima Festa što su uprkos svemu uspeli da nas „časte“ filmskim festivalom u kojem publika gleda filmove u bioskopskim salama, kako i dolikuje“, kazao je Šerbedžija, prenosi Tanjug.
Veliki umetnik je sinoć na sceni Sava centra dobio priznanje „Beogradski pobednik“ za izuzuzetan doprinos filmskoj umetnosti.
„Ta nagrada za mene znači pripadnost kulturi koje ima svoje ime i prezime. To je jugoslovenska kultura zemlje u kojoj sam rođen i odrastao i bavio se filmskom umetnošću“, kazao je Šerbdžija i dodao da je na Islandu improvizovao na zahtev reditelja u scenografiji bakalara koji se suše i galebova i da im je kazao da je pregazio u svom životu do sada 100 filmova.
„Ispravio me je reditelj i bio precizan da sam do tog trenutka snimio 186 filmova. Sada ih je preko dve stotine“, kaže kroz smeh Šerbedžija.
Kako dodaje, imao je čast da igra u brojnim filmovima jugoslovenske kinematografije kod velikih majstora.
„Te filmove su režirali Živojin Pavlović, Makavejev, Saša Petrović, Žilnik, Mimica...Jugoslovenski crni talas je zapravo izrodio Fest. Ponosan sam što sam predstavnik jugoslovenskog filma i zato mi nagrada „Beogradski pobednik“ mnogo znači“, rekao je Šerbedžija.
Na pitanje Tanjuga šta mu je palo najteže za vreme pandemije, Šerbedžija je odgovorio da je to svakako odsustvo iz teatra.
„Imali smo sreće što je naš Ulysses teatar na otvorenom. Na ostrvu Brioni imamo tribine na kojima je bilo 200 umesto 600 ljudi... Maksimalno smo se pazili... Igrali smo predstavu „Ko se boji Virdžinije Vulf“ i nismo imali interakciju sa to malo publike, jer su lica gledalaca bila prekrivena maskama“, kazao je Šerbedžija.
Rade Šerbedžija - Sputnik Srbija, 1920, 05.01.2021
Rade Šerbedžija o napadima na predstavnika Srba u Hrvatskoj
Šerbedžija igra glavnu ulogu u filmu „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ o plemiću i pesniku Petru Hektoroviću koji će biti prikazan danas u 16.30 u Domu omladine Beograda.
„Reditelj filma je ušao u lepu priču o vlastelinu koji je predstavnik aristokratije... O njegovim emotivnim problemima i odnosu sa običnim narodom. Hektorović je imao revolucionarnu energiju i stavove... Imao je i tajnu ljubav i dete sa ženom koju nije mogao da oženi zbog klasnih razlika“, kazao je Šerbedžija.
Prema njegovim rečima, Hektorović je bio vrhunski intelektualac rođen u Italiji koji je napisao književni esej pun poetskih razgovora, putopisa, proze... To je moderna književnost za 16. vek kada je nastala.
„Iznad svega me fascinirao Hektorovićev panslavizam. Govorio je o ujedinjenju Slovena i da Sloveni govore najvećim jezikom na svetu. Neko bi pomislio da je preterao, ali u 16. veku, čak i da izuzmemo Rusiju, Sloveni su govorili staroslovenskim i lako se razumevali“, kazao je Šerbedžija.
Pročitajte još:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala