Hladno vreme „umrtvilo“ pčele: Hoće li biti meda i voća

© Sputnik / Stefan ĐurićDario Mardešić sa pčelama
Dario Mardešić sa pčelama - Sputnik Srbija, 1920, 25.04.2021
Pratite nas
Hladan april i nedostatak sunca uticali su na znatno manju aktivnost pčela pa je pitanje kako će se to odraziti ne samo na prinos meda, nego i na oprašivanje voćki, pa tako i na njihov rod.

Prošla godina je za pčelare bila daleko ispod prosečne, a počela je takođe sa sličnim vremenskim uslovima u aprilu, kao i ova, bez mnogo toplih sunčanih dana i količine vlage u vazduhu neophodne za medenje biljka. A upravo to je, kako za Sputnjik kaže predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), Rodoljub Živadinović, za pčele najvažnije.

Slab rad pčela može uticati na prinos meda i voća

„I kada je bilo toplih perioda pčele nisu baš najbolje mogle da iskoriste voćnu pašu, a i polena je bilo manje. Dobar deo dana nisu mogle ni da lete, a ono što je najgore i što nam praktično tek sledi kao posledica je izmrzavanje bagrema. To je najveći problem za pčelarstvo u Srbiji zbog čega su svi pčelari zabrinuti. Na mnogim mestima je izmrzao i videćemo kako će izmrzli bagrem mediti“, napominje naš sagovornik.

Na pitanje da li će to automatski znači i manje bagremovog meda, on ističe da je rano za takav zaključak jer je bagrem ćudljivo drvo.

„Nekada se dogodi da bagrem iako promrzne medi dobro, a nekada da ne medi uopšte. Ima slučajeva kada do polovine stabla potpuno izmrzne,  vrhovi cvetaju i daju vrhunske prinose. Sve je relativno, zavisi od mnogo faktora, a pre svega su najvažnije noćne temperature vazduha i vioska vlažnost vazduha koja je neophodna“,  ističe predesdnik SPOS-a.

© Sputnik / Sergeй Pяtakov / Uđi u bazu fotografijaSlabiji izlazak pčela iz košnica ostavio ih je bez potrebnog polena za ishranu.
Hladno vreme „umrtvilo“ pčele: Hoće li biti meda i voća - Sputnik Srbija, 1920, 25.04.2021
Slabiji izlazak pčela iz košnica ostavio ih je bez potrebnog polena za ishranu.

Manji izlazak pčela iz košnica zbog hladnog vrmena doveo je i do manje mogućnosti da sakupljaju polen za sopstvenu ishranu, što je posebno problematično ako pčelari u avgustu nisu prihranili pčele.

Problematičan manjak polena

Taj manjak polena će, kako dodaje, takođe uticati i na proizvodnju meda.

„Kada nemate dovoljno polena u razvoju pčela, one će biti slabije ishranjene i samim tim će ne samo njihova dužina života biti manja, nego i sposobnost da sakupe med u kratkom vremenskom periodu. Sposobnost jednog pčelinjeg društva u sakupljanju meda je neverovatno velika, samo je potrebno da se za to stvore odgovarajući uslovi. Jedno pčelinje društvo u idealnim uslovima može recimo na bagremovoj paši da unese dnevno i po 10-12 litara nektara. To su ogromne količine, ali to ne mogu da urade pčele koje su nekvalitetno odgajene“, objašnjava Živadinović.

Naravno te količine se, dodaje on, retko dešavaju, onda kada su uslovi za medenje idealni, a to je jednom u 5-6 godina, u poslednje vreme zbog klimatskih promena i ređe. Ali, kako napominje, ta jedna izuzetno dobra godina može da nadoknadi sve gubitke u preostalih nekoliko.

Problem i sa oprašivanjem voća

Sagovornik Sputnjika, na kraju, ističe da bi slabija pokretljivost pčela tokom proteklog hladnog perioda mogla da ostavi i posledice na oprašivanje voćki. Pčele to nisu mogle da učine tokom celog perioda cvetanja šljive i tu će, kako smatra, biti problema.

CC0 / Pixabay / Uloga pčela kod oprašivanja je nezamenljiva, zato će se njihov manji izlazak iz košnica zbog hladnog vremena odraziti na oplodnju voćki.
Hladno vreme „umrtvilo“ pčele: Hoće li biti meda i voća - Sputnik Srbija, 1920, 25.04.2021
Uloga pčela kod oprašivanja je nezamenljiva, zato će se njihov manji izlazak iz košnica zbog hladnog vremena odraziti na oplodnju voćki.

Posebno je ukazao na nezamenljivu ulogu pčela kod oprašivanja jabuke i jagodičastog voća.

Ako ih nema dovoljno za oprašivanje, onda to ne bude kako treba, imate deformisane plodove, koji nikada ne mogu da uđu u prvu klasu i samim tim se gubi na ceni. Zato ističe da bi saradnja voćara i pčelara morala da bude sve intenzivnija.

I direktor Instituta za voćarstvu u Čačku, Darko Jevremović za Sputnjik ukazuje na posledice manje aktivnosti pčela po voćke.

„Problem je kada su niže tremperature pa pčele slabije izlaze iz košnice, slabije posećuju cvetove voćaka i slabije prenose polen sa cveta na cvet. Slabiji let pčela se direktno odražava na procenat oprašivanja, odnosno na procenat oplodnje. Srećom dobar deo oprašivanja obavlja vetar tako da neće voćke ostati bez plodova, ali će naravno ovako hladno vreme uticati na slabije zametanje i slabiju oplodnju“, ocena je ovog stručnjaka.

A rod

Na pitanje da li to automatski znači i slabiji rod on napominje da generalno to jeste tako, a da li će tako na kraju i biti to u ovoj fazi niko ne može da precizira.

Od 100 odsto oprašenih cvetova nikada se ne oplode svi i kada pčele rade intenzivno. Dobar deo plodova se kasnije, tokom juna, proredi i tek tada je izvesno kakav će biti rod. Ukoliko u junu dođe do slabijeg proređivanja  na kraju možemo imati isti rod kao da je oprašivanje pčela uredno obavljeno, objašnjava Jevremović.

© Fotolia / SolstiziaProšle godine je dobijeno samo između 20 i 30 odsto očekivanih količina meda, a posebno je podbacio bagremov zbog izmrznutog bagrema u vreme cvetanja, što bi moglo da se ponovi i ove godine.
Hladno vreme „umrtvilo“ pčele: Hoće li biti meda i voća - Sputnik Srbija, 1920, 25.04.2021
Prošle godine je dobijeno samo između 20 i 30 odsto očekivanih količina meda, a posebno je podbacio bagremov zbog izmrznutog bagrema u vreme cvetanja, što bi moglo da se ponovi i ove godine.

Po oceni Živadinovića, najvažnije je da u narednom periodu pčelari posvete maksimalnu pažnju izboru lokacije za bagremovu pašu, da makar to malo bagrema što je ostalo bude iskorišćeno.

Prošla bila ispod proseka
Prošla godina je bila ispod proseka. Dobili smo svega između 20 i 30 procenata meda od očekivanih količina upravo zbog lošeg vremena u cvetanju bagrema. Bilo je i smrzavanja prošle godine u dobrom delu Srbije. Samo na jugu Srbije je bilo nešto bagrema. Što se tiče livade to je bila jedna od gorih godina. Jedino su pristojnu količinu, blizu prosečne, dali suncokret i lipa. Sve ostale paše su totalno podbacile“, ističe predsednik SPOS-a.

Ovih dana su kaže naši pčelari isparznili skladišta sa bagremovim medom koji je i najtraženiji na svetskom tržištu i put Italije su već otišla tri šlepera, jedan se upravo sprema na put, a peti je dogovoren i plaćen. Zbog slabe paše i manjka bagremovog meda njegova cena je otišla tako visoko da je to, kaže on, nezapamćeno.

Otkupna cena bagremovog meda koju su pčelri dobijali dostigla je 6,7 evra, odnosno 790 dinara za kilogram.

Da li će tako biti i sa ovogodišnjom „berbom“, s obzirom na izmrzavanje bagrema niko ne bi da prognozira. Na zalihama ga više nema, livadski je pri kraju i ima nešto suncokreta i lipe, napominje Živadinović, koji se, ipak, nada da će ova godina dati neke pristojne količine meda. Od prethodne teško da je mogla biti gora koja je većinu pčelara ostavila bez prinosa i prihoda.

„Morate mnogo da selite pčele, danas je to imperativ. Morate tražiti paše, stacionar se ne isplati već godinama unazad. Država subvencioniše nabavku pčelinjih prikolica, a očekujemo da će i neka druga vozila do kraja godine, kako nam je obećalo Ministarstvo poljoprivrede.  Nadamo da ćemo uspeti da podignemo broj selećih pčelara i to je jedini put da stvorimo viškove meda za izvoz“, kaže Živadinović za Sputnjik.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala