Evropski rusofobi na zadatku – u korist Vašingtona

© Sputnik / Vladimir Astapkovič / Uđi u bazu fotografijaEu - Rusija ilustracija
Eu - Rusija ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2021
Pratite nas
Parada evropskog ludila u frontalnom napadu Zapada protiv Rusije, kratka je dijagnoza koju u Moskvi daju salvama rusofobnih izjava i poteza koji stižu iz EU. Ruski eksperti ističu da pojedine evropske zemlje izgleda ne mare za štetu koju bi same pretrpele realizacijom apsurdnih antiruskih ideja koje preko Evrope dolaze - iz SAD. 

Američko proterivanje ruskih diplomata je dalo signal za utrkivanje evropskih vazala Vašingtona u antiruskim potezima i izjavama. Češka je sedam godina od eksplozije u skladištu municije naprasno zaključila da su kriva dvojica Rusa, što je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala paradom ludila

Britanija paralelno šalje ratne brodove u Crno more i planira novi zakon o borbi protiv akcija, kako to formulišu, neprijateljskih država, odnosno Rusije i Kine. Šlag na torti je predlog bivšeg estonskog predsednika Tomasa Henrika Ilvesa da se građanima Rusije zabrani ulazak u EU, osim iz vanrednih porodičnih razloga, s objašnjenjem da je „na kocki bezbednost Evrope“.

Baltičke zemlje bi pošto-poto da izvrše dodeljeni zadatak

Aleksandar Nosovič, ruski politikolog, podseća da je Ilves karijeru izgradio kao antisovjetski propagandista, radeći za zapadne obaveštajne službe, te da je tipični predstavnik političkog establišmenta baltičkih država, koji politički kapital gradi na suzbijanju Rusije.

„Ilves predlaže da se Rusiji zabrani ulazak u EU zato što se od političkih elita baltičkih zemalja očekuje da pošto-poto izvrše zadatak koji im je jasno dodeljen. A zadatak je da Evropu podele na Rusiju i EU, odnosno evropske zemlje NATO-a (jer je Rusija deo Evrope). Sa ove tačke gledišta, Estonija, baltičke zemlje i većina zemalja Srednje i Istočne Evrope, uključujući Češku, predstavljaju sanitarni kordon, to jest, tampon-zona koja odvaja Rusiju od Zapadne Evrope i sprečava ih da uspostave stratešku saradnju“, rekao je Nosovič.

Istočni Evropljani prate Amerikance

Vladimir Olenčenko sa Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose RAN slaže se da postoji određena doslednost u tome da neke zemlje ne horski, već jedna po jedna iznose svoje antiruske stavove, poput Ilvesa koji je, kako kaže, iskusni rusofob. Na pitanje da li time Evropa učestvuje u podizanju neke nove gvozdene zavese prema Rusiji, Olenčenko kaže da ne treba generalizovati:

 „Činjenica je da Nemačka, Francuska, Italija imaju veliko iskustvo u bilateralnim odnosima sa Rusijom i nisu mnogo zainteresovane za masovo delovanje protiv nje. Istočni Evropljani prenose američku tačku gledišta, dok zapadni prate svoju politiku“, istakao je Olenčenko. 

On smatra da Rusija u izgradnji dijaloga s Evropom treba da se osloni upravo na zemlje poput Nemačke, Italije i Francuske. Kada je reč o vazalnom položaju Evrope i njenom odbijanju da izgradi sopstvenu spoljnu politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, ekspert smatra da postoji američki lobi, a oni koji se nazivaju evropeistima sada, nažalost, nisu previše zastupljeni u organima vlasti EU, ali jesu u svojim zemljama. Kao primer on navodi Francusku ili Nemačku gde su, kaže, političari prilično razumni. 

„Međutim, ako se setimo ’Severnog toka 2‘, vidimo pokušaje Amerikanaca da primoraju Nemce da se odreknu svojih povlastica. Dakle, sve se svodi na to da ovakve ideju dolaze iz SAD“, naglasio je Olenčenko. 

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov pozvao je Zapad da prekine sa masovnom antiruskom psihozom i konstruktivno vodi dijalog radi prevazilaženja nastalih nesuglasica. Peskov je podsetio da Rusija nije bila inicijator napetosti u odnosima sa Zapadom, ali uvek reaguje na neprijateljske poteze.

Zanemareni nacionalni interesi 

Aleksandar Nosovič ističe da pojedine evropske zemlje izgleda ne mare za štetu koje bi same pretrpele realizacijom apsurdnih antiruskih ideja. Za ispunjavanje ovog cilja, kako kaže, odvijaju se borbe protiv „Severnog toka 2“ i ekonomske sankcije protiv Rusije koje su presekle mogućnosti saradnje Rusije i zapadnoevropske industrije. 

„Učešće u ovoj strategiji nije isplativo za zemlje koje u njoj učestvuju. Odnosno, postupci njihovih elita se kose sa nacionalnim interesima. Estonija, kao i Grčka, zavisi od ruskih turista. Od turizma ne dobija toliko prihoda kao Grčka ili Španija, ali Estonija zarađuje jedan deo od toga. Glavni priliv turista u Talin je dolazio iz Rusije, pa bi ovakvom odlukom Estonija naštetila sebi“, rekao je Nosovič. 

Za estonsku elitu, sa žaljenjem konstatuje ruski ekspert, nacionalni interesi su sporedni, kao i za elite većine zemalja srednje i istočne Evrope. Za njih je važnija geopolitička naredba iz Vašingtona, koju ispunjavaju iz godine u godinu, kaže Nosovič. 

„Nacionalni interesi ovih zemalja i interesi njihovih elita nisu identični, već međusobno protivreče. Za političke elite baltičkih zemalja je važno da se dodvore SAD i naprave uspeh u nadnacionalnim birokratskim strukturama kao što su NATO, EK, MMF… A interesi njihovih država se svode na to da je korisno imati prijateljske odnose sa susedima, a Rusija je gigantsko tržiše i šesta ekonomija na svetu. Prema tome, konstruktivni i racionalni odnosi sa Rusijom bi za njih bili više nego korisni“, zaključio je Nosovič. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala