Seme posejano u opštini Tuzi: Spremaju li Albanci u Crnoj Gori makedonski scenario

Albanske zastave u Tuzima dočekale Aljbina Kurtija.
Albanske zastave u Tuzima dočekale Aljbina Kurtija. - Sputnik Srbija, 1920, 08.04.2021
Pratite nas
Albanci u Crnoj Gori nemaju istu snagu kao u Severnoj Makedoniji, ako planiraju da krenu tim putem i ponove makedonski scenario. U crnogorskoj opštini Tuzi sa albanskoj većinom ponovo je posejano seme za velikoalbanski narativ.

Ovo za Sputnjik kaže novinar i analitičar Marko Vešović posle najave Nika Đeljošaja, lidera „Albanske alternative“ i predsednika opštine Tuzi da će ta opština ozbiljno razmisliti da zatraži pomoć, a možda i zahtev da postane deo budžeta Albanije i Kosova.

Vešović smatra da se ovakve najave u Crnoj Gori shvataju kao narativ velikoalbanskog političkog delovanja i napominje da je ovako nešto očekivano, ali ne i novo, jer „nije posebna tajna da su se velikoalbanske političke konstrukcije u Crnoj Gori pojavljivale i ranije“.

Pokušaj makedonskog scenarija u opštini Tuzi

„Setimo se samo da je svojevremeno napravljena Unija albanskih opština što znači da postoji tendencija albanskih političara u Crno Gori da se na bliži način povežu sa Kosovom i Albanijom, a što bi opet moglo da bude i neki korak povezivanja na državnom nivou“, napominje Vešović.

Inače, predsednik najmlađe crnogorske opštine, Đeljošaj je ovu najavu uputio lično na adresu potpredsednika crnogorske vlade Dritana Abazovića, pri čemu ga je nazvao premijerom, ali ga je svrstao u deo antialbanske vlade, jer sadašnja Vlada Crne Gore „ne ispunjava obaveze prema ovoj opštini“, pošto, kako navodi, ima za cilj da ekonomski degradira autohtona albanska naselja, zbog čega oni kao zajednica moraju da se obrate za pomoć Albaniji i Kosovu

„To bi naravno podrazumevalo značajnu rekofiguraciju odnosa na Balkanu ali mislim da to u ovom momentu nije realno, posebno što je jasno da su Albanci u Crnoj Gori značajna manjina i da oni ne mogu da postavljaju uslove kakve recimo mogu u Severnoj Makedoniji“, kaže sagovornik Sputnjika iz Podgorice.

Vešović ostavlja rezervu da se proveri sam kontekst izjave - jer je moguće da Vlada Crne Gore zaista nema para da finansira razvojne projekte u opštinama gde su Albanci većina.

 

„Možemo da govorimo i o tome da je obećana decentralizacija tokom formiranja ove vlasti a da od nje za sada nema ništa. Tako da treba sačekati i videti kakva će biti reakcija i Vlade Crne Gore na ovu najavu ali i kakve će poteze povući rukovodstvo opštine Tuzi“, kaže Vešović.

Vladi Crne gore 20 albanskih zahteva

Inače, lideri „Albanske liste“ Genci Nimanbegu i Nik Đeljošaj su svojevremeno odbili da uđu u vladu crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića pri čemu su uručili dokument sa primarnim zahtevima ove liste koja je predstavnik pet albanskih stranaka i pokreta. Dokument sadrži 20 zahteva, a prvi je investicije na područjima gde žive Albanci od najmanje pet odsto godišnjeg kapitalnog budžeta, kao i da tim budžetom upravljaju predstavnici „Albanske liste“.

Drugi zahtev je decentralizacija centralne vlasti u sferi prostornog planiranja, razvoja, školstva, zdravstva, policije, povećavajući kompetencije opština u roku od 24 meseci. Albanska lista je tražila i novi zakon o morskom dobru, koji će povratiti nadležnosti opštinama u upravljanju morskim dobrom i sve to u roku od 12 meseci. Isti rok su postavili i za proporcionalno učešće albanske nacionalne manjine u svim javnim organima i institucijama.

Zahtevali su i završetak procesa raspodele imovine Glavnog grada sa Opštinom Tuzi, u roku od tri meseca. Jedan od zahteva je i izmena Izbornog zakona sa posebnim akcentom na osiguranju garantovanih mandata za Albance. Među spiskom želja se našao i zahtev da Jadransko-jonski auto-put prolazi kroz teritoriju Ulcinja i uvođenje kanala na RTCG na albanskom jeziku.

Pravda i za teroristički „Orlov let“

Zahtevano je i da se izmeni Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, u roku od tri meseca, tako da se dozvoli formiranje kluba poslanika manjinskih naroda sa samo jednim poslanikom, kao i osnivanje posebne kancelarije za prevod na albanski jezik.

Osim ovoga „Albanska lista“ je tražila i „objektivno tretiranje kršenja prava Albanaca u Crnoj Gori” u prošlom periodu, sa posebnim osvrtom na „Orlov let“ - operacija izvedena 9. septembra 2006, samo dan pre parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, kada je policija je na području Malesije uhapsila članove grupe osumnjičene da je planirala da “ugrozi ustavni poredak i bezbednost Crne Gore”.

Svi optuženi za terorizam i oružane pobune koji su uhapšeni u akciji pravosnažno su proglašeni krivim i osuđeni na zatvorske kazne od dve i po do šest i po godina. Sedmorica crnogorskih, albanskih i američkih državljana koji su uhapšeni u toj akciji tužili su državu Crnu Goru pred Sudom u Strazburu koji je 2015. presudio u njihovu korist i obavezao državu Crnu Goru da ih obešteti.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala