On je rekao da je Kijev bez ikakvih argumenata blokirao sve konstruktivne i konkretne predloge predstavnika Donbasa o mehanizmima za verifikaciju kršenja primirja.
„Učesnici su imali nadu da će na kraju sastanka biti predloženi neki konkretni koraci u cilju realizacije dodatnih mera. Ipak, četvoročasovni sastanak završen je bez rezultata“, rekao je Grizlov.
Predstavnik Rusije je konstatovao i da je Kijev posle osam meseci načinio prvi korak u pravcu poštovanja režima prekida vatre.
„Ukrajina je javno saopštila da je privržena merama prekida vatre bez ikakvih interpretacija. Pozdravljamo to što je izjava Ukrajine u skladu sa dopunskim merama i iz nje se jasno vidi da se vatra može uzvratiti samo po naredbi rukovodstva Oružanih snaga Ukrajine i oružanih snaga Donbasa. Pri tome, sprečavanje i verifikacija mogućih kršenja treba da se odvijaju kroz saradnju Donbasa i Ukrajine “, rekao je ruski predstavnik u Kontakt grupi.
![Ruski predstavnik u Kontakt grupi za Donbas: Sastanak bez rezultata Ruski predstavnik u Kontakt grupi za Donbas: Sastanak bez rezultata - Sputnik Srbija, 1920, 07.04.2021](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/03/0a/1124816656_0:0:3072:2048_1920x0_80_0_0_cdfc189ad38fffa33b9bc31372b94c98.jpg)
Izrazio je nadu da će ukrajinski vojnici ispunjavati naređenja u skladu sa pomenutom izjavom.
Podsetimo, situacija u Donbasu zaoštrila se krajem februara. U regionu se praktično svaki dan beleži razmena vatre, uključujući uz upotrebu minobacača i bacača granata. Strane se međusobno optužuju za pogoršanje situacije.
Od 27. jula prošle godine na snazi su i dodatne mere za obezbeđivanje primirja.
![Ruski predstavnik u Kontakt grupi za Donbas: Sastanak bez rezultata Ruski predstavnik u Kontakt grupi za Donbas: Sastanak bez rezultata - Sputnik Srbija, 1920, 07.04.2021](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/04/07/1125038819_0:0:3148:2048_1920x0_80_0_0_cb3cd4d8ca2d6342a7f50c9c357c36e0.jpg)
Ukrajinske vlasti ranije su više puta optuživale Rusiju za mešanje u unutrašnja pitanja zemlje.
U januaru 2015. godine, Vrhovna rada usvojila je saopštenje u kome se Rusija naziva „zemljom-agresorom“. Moskva je više puta saopštavala da ne učestvuje u sukobu u Ukrajini i da je zainteresovana za to da Kijev prevaziđe političku i ekonomsku krizu.