Norveški političar objasnio zašto je Krim imao pravo da se vrati u Rusiju

© Sputnik / Vitaliй Belousov / Uđi u bazu fotografijaPogled na Kerčki moreuz i ostrvo Tuzla na Crnom moru
Pogled na Kerčki moreuz i ostrvo Tuzla na Crnom moru - Sputnik Srbija, 1920, 16.03.2021
Pratite nas
Krim je imao puno pravo da se vrati u sastav Rusije, jer nije bilo nikakve „aneksije“ poluostrva, izjavio je šef javne organizacije „Narodne diplomate Norveške“, norveški političar i biznismen Hendrik Veber.

Krimski referendum je bio zakonit. Ukrajina je zbog puča u februaru 2014. godine izgubila svoju državnost. Narod Krima je imao pravo na samostalnu odluku – da ostane uz Ukrajinu ili da se vrati pod nadležnost Rusije, jer je u tom trenutku Krim bio nezavistan region u sastavu Ukrajine“, istakao je Veber.

Prema njegovim rečima, nije bilo nikakve „aneksije“ poluostrva kao što tvrde Ukrajina i zapadne zemlje.

„Nije bilo nikakve aneksije. Narod je sam rešio da se vrati u Rusiju. Aneksija bi postojala da je Rusija bez referenduma uvela vojsku i nasilno zauzela poluostrvo. Znamo da su Krimljani dobrovoljno glasali na referendumu, na ulicama je bila proslava pod nazivom 'Vratili smo se u domovinu'“, rekao je političar.

On je uveren da će Zapad biti prinuđen da prizna Krim.

„Kada zapadnim zemljama dosade njihove laži da su krimski Tatari i druge male nacionalnosti ugnjetavani na poluostrvu, one će biti primorane da priznaju da je Krim ruski“, smatra norveški političar.

Krim, Rusija - Sputnik Srbija, 1920, 20.01.2021
Krim: Temelj vraćanja poluostrva Rusiji postavljen pre 30 godina

Kako je rekao, danas je Krim poluostrvo mira i međusobnog razumevanja među narodima.

„Verujem da će doći vreme kada će stanovnici Krima s ruskim pasošima moći da putuju svuda po svetu. Kada Zapad prizna Krim kao deo Rusije, svi prijatelji Krimljana će iz različitih zemalja sveta doći i slaviće se kao pre sedam godina“, dodao je Veber.

Krim u utorak slavi sedmu godišnjicu referenduma na kojem je doneta odluka o ponovnom ujedinjenju poluostrva sa Rusijom. Proslave se održavaju pod parolom „Krimsko proleće – sedam godina kod kuće“.

Krim je ušao u sastav Rusije u martu 2014. godine, nakon referenduma održanog posle državnog prevrata u Kijevu. Za ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 odsto birača Republike Krim i 95,6 odsto glasača Sevastopolja. Ukrajina i dalje smatra Krim svojom privremeno okupiranom teritorijom. Prema rečima predsednika Rusije Vladimira Putina, pitanje Krima je zatvoreno.

Pročitajte još:

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala