Potraga za meteorom koji je pao u Dalmaciji

© Depositphotos.com / BelishKiša meteora
Kiša meteora - Sputnik Srbija, 1920, 10.03.2021
Pratite nas
Hrvatska meteorska mreža snimila je krajem februara pad meteora na području Dalmacije, tačnije šibenskog zaleđa. U toku je potraga.

Ovaj događaj snimile su četiri kamere koje su deo sistema više od 30 kamera Hrvatske meteorske mreže (HMM). Prilično je izvesno da je meteor preživeo pad kroz atmosferu pa Hrvatska meteorska mreža organizuje potragu za njim, prenosi Indeks pisanje Dalmacije danas.

Kako su pojasnili u HMM-u, potrebna je što brža potraga za ostatkom ovog svemirskog tela jer na njega jako utiču atmosferske prilike Zemlje, prvenstveno vlaga i padavine. Posle pronalaska meteorita najbolje ga je sačuvati u vakuumu, odnosno u uslovima koji na njega neće puno uticati.

„Izgaranje meteora počinje na oko 140 kilometara visine, a do 40 kilometara visine on najčešće ili izgori ili se ugasi. Ako nije u potpunosti izgoreo ili se nije potpuno raspao, događa se tamni let. Tada su nam jako bitni visinski vetrovi čije su vrednosti poznate visinskim meteorološkim merenjima. Sve to utiče na putanju, a mi prilično precizno možemo da odredimo gde je meteorit pao“, pojašnjavaju u Hrvatskoj meteorskoj mreži.

„Što se tiče područja gde je pao u Dalmaciji, suzili smo ga na 150 metara širine i dva kilometra dužine. Pronalazak meteorita uvek je koristan, naročito za nauku. Meteoriti, zavisno od sastava, vrede više ili manje na tržištu, ali od velike su važnosti za astronome. Tako saznajemo mnogo podataka o Sunčevom sistemu“, kažu u HMM-u.

© Flickr / Jakob Breivik GrimstveitPodručje potrage suženo je na 150 metara širine i dva kilometra dužine
Potraga za meteorom koji je pao u Dalmaciji - Sputnik Srbija, 1920, 10.03.2021
Područje potrage suženo je na 150 metara širine i dva kilometra dužine

Što su meteori?

Meteor je deo nebeskog tela koje padajući kroz atmosferu ostavlja svetleći trag. Meteor je svetlosna pojava nastala zagrevanjem meteoroida (ili sitnijih nebeskih tela) pri gibanju kroz Zemljinu atmosferu velikom brzinom (do 72 kilometra na čas).

Ulaskom u atmosferu, kratkotrajno postiže temperaturu od oko milion stepeni Celzijusovih, ali onda sledi usporavanje. Ako dospe do površine Zemlje, pada prosečnom brzinom od oko 300 kilometara na čas i to potpuno ohlađen.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala