Roditelji, oprez! Deca rizikuju živote zbog pet minuta slave

© AP Photo / File photoTik tok
Tik tok - Sputnik Srbija, 1920, 02.03.2021
Pratite nas
Vaše dete može da se „baci“ pod točkove automobila i rizikuje svoj život zbog novog izazova na društvenoj mreži „Tik tok“. Motivacija za ovako nepromišljene postupke su nekoliko „lajkova“ i pet minuta slave. Dve su stvari ključne u sprečavanju tragedije – stalan razgovor roditelja s detetom i medijsko opismenjavanje.

Novi opasan izazov za maloletnike, sa društvene mreže „Tik tok“, stigao je iz Amerke i na Balkan. U pitanju je „Gousting čelindž“ (#ghostingchallenge), koji može da dovede do toga da vam dete udari ili pregazi automobil.

Dva su načina na koje se sprovodi. Prvi je da dete istrči na pešački prelaz kod semafora tik pre polaska vozila, uradi nekoliko sklekova i otrči. Sve to s trotoara snima njegovo društvo i objavljuje na „Tik tok“.

Drugi je da dete legne na ulicu dok automobil ide k njemu. Ono će ležati na tom mestu sve dok mu se vozilo ne približi na opasnu razdaljinu. Tek tada će ustati i otrčati – ako uspe da to učini na vreme.

Nekoliko dece je završilo u Hitnoj pomoći, jer vozači nisu uspeli da prikoče na vreme. Ovaj izazov proširio se svetom, a stigao je i do Hrvatske, što znači da je samo pitanje vremena kada će se pojaviti i u Srbiji.

© Sputnik / Aleksandar MilačićNekoliko dece je završilo u bolnici zbog opasnog „Tik tok“ izazova
Roditelji, oprez! Deca rizikuju živote zbog pet minuta slave - Sputnik Srbija, 1920, 02.03.2021
Nekoliko dece je završilo u bolnici zbog opasnog „Tik tok“ izazova

Deca rizikuju živote zbog „Tik tok“ izazova

Svaki izazov sa sobom nosi dozu opasnosti, a deca koja izvode „Gousting čelindž“ i druge opasne izazove nemaju kritičko razmišljanje, objašnjava suosnivač Instituta za digitalne komunikacije, psiholog Ana Mirković, već situaciju posmatraju samo iz ugla privlačenja pažnje.

„Oni će uraditi sve zarad pet minuta slave i gromoglasnog aplauza svojih pratilaca. Strašno je velika želja i jak poriv da ostave ustisak kod svoje zajednice, pratilaca, da se razlikuju, pokažu da su hrabriji, sposobniji, moćniji, snažniji od drugih. Istovremeno, svest o opasnostima nije dovoljno razvijena. Razmišljanje je obično da fatalan ishod može da se desi nekom drugom, ali ne i njima. Ukoliko ispune izazov, onda je nagrada moćna, jer uz određeni ’hešteg‘ jako lako stignu do više stotina hiljada pratilaca, što je za njih veoma stimulativno“, pojašnjava Ana Mirković i dodaje da izazove ne izvode sva deca.

Ključnu ulogu u sprečavanju dece u ugrožavanju sopstvenih života igraju roditelji. Ana Mirković ističe da roditelji moraju da konstantno prate ponašanje svog deteta i budu zainteresovani za svaku nesvakidašnju situaciju u kojoj se ono nađe.

„Roditelji bi trebalo da reaguju pitanjima: hoćeš da mi objasniš šta se to dešavalo, da li znaš nekog ko u tome učestvuje, da li možeš da predvidiš šta bi sve moglo da se desi, da li znaš da je to opasno, koliko je to nepromišljeno? To treba da se radi da bi se stvorila svest kod onih koji je nemaju, o tome da im život visi o koncu. Kad se to podigne, o tome se priča, manja je mogućnost da se desi eksperimentisanje“, savetuje Ana Mirković.

Medijska pismenost – ključna

Na pitanje da li, osim roditelja koji to čine, postoje i mehanizmi koji sprečavaju decu da izvode opasne izazove, Ana Mirković odgovara da se u našoj zemlji sprovode projekti koji se tiču medijske pismenosti, među kojima je i jedan na kom sarađuju Ministarstvo kulture Srbije i EU.

„Medijska pismenost podrazumeva da možete da kritički promišljate adekvatnost poruka, ton, nameru onog ko vam poruke upućuje. U ovom trenutku deca su digitalno pismena, a medijski nepsimena. Oni znaju da koriste tehnologije, ali ne i da tumače poruke koje do njih dolaze. Zakonodavstvo se menja, ali sporo, pa ne može da odgovori na svaki problem. Društvene mreže se mnogo brže razvijaju i menjaju nego što zakonodavni sistemi mogu to da isprate, tako da mora da se radi na jačanju svakog pojedinca, a posebno dece, koja su najugroženija, baš zato što su najnepromišljenija“, izričita je Ana Mirković.

Podsetimo, „Gousting čelindž“ nije jedini opasan izazov koji se pojavio na „Tik toku“. Nedavno se devetogodišnji dečak ugušio u Beogradu, jer je pokušao da izvede izazov „Blekaut“, koji podrazumeva da dete stavi kaiš oko vrata, steže ga i snima se mobilnim telefonom sve dok ne padne u nesvest. Sličan slučaj dogodio se i u Italiji.

Krajem prošle godine trend je bio da se roditelji snimaju dok u naručju drže svoje dete, koje bi u jednom trenutku bacili u stranu i počeli da plešu uz ritam pesme „Bejbi“, repera Blufejsa, koja se čula u pozadini.

Aktuelan je bio i „virus korona“ izazov. Sredinom prošle godine, korisnici „Tik toka“ međusobno su se izazivali da poližu dasku toaleta na javnom mestu.

Treba pomenuti i izazove „petoparac“ i „razbijač lobanje“. U prvom su deca izazivala svoje drugare da stave metalni novčić između punjača i utičnice, kako bi izazvali varničenje. U drugom su podmetala nogu osobi koja skače, da bi se skakač spotakao i pao na glavu. Mnoga deca u Americi su upravo zbog ovih izazova završila u bolnici.


Saznajte: Društvene mreže i „Tik tok“ – Koliko košta sloboda govora na internetu

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala