Lavrov: Diskriminacija ruskog stanovništva u Ukrajini podriva autoritet Saveta Evrope

© Foto : Press-služba MID RF / Uđi u bazu fotografijaMinistar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov - Sputnik Srbija, 1920, 28.02.2021
Pratite nas
Nepostojanje odgovarajuće reakcije Saveta Evrope na masovna kršenja, kao što je diskriminacija ruskog i ruskojezičnog stanovništva u Ukrajini i baltičkim državama, podriva autoritet Saveta Evrope, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je generalnom sekretaru Saveta Evrope, Mariji Pejčinović Burić, uputio poruku povodom 25 godina od ulaska Ruske Federacije u Savet Evrope.

„Nedostatak odgovarajuće reakcije na takva masovna i dugoročna kršenja ljudskih prava, kakva je diskriminacija ruskog i ruskojezičnog stanovništva u Ukrajini i baltičkim državama, podriva autoritet Saveta Evrope. Organizacija koja je nastala na ruševinama Drugog svetskog rata ne bi trebalo da bude ravnodušna prema pojavama istorijskog revizionizma i veličanju saradnika nacista“, navodi se u poruci Lavrova, objavljenoj na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Ranije je ruski ministar takođe isticao da diskriminacija ruskog stanovništva na Baltiku i u Ukrajini izaziva sve dublju zabrinutost. On je naveo da je od septembra 2020. godine u Ukrajini, prema zakonu o obrazovanju, državnom jeziku i opštem srednjem obrazovanju, započet proces istiskivanja jezika nacionalnih manjina iz javne i obrazovne sfere.  

Sa svoje strane, generalni sekretar SE Marija Pejčinović Burić čestitala je Lavrovu 25. godišnjicu stupanja Rusije u Savet Evrope i podsetila na obavezno izvršavanje odluka suda u Strazburu.

Deca u školi - Sputnik Srbija, 1920, 01.09.2020
Ruski jezik polako nestaje iz ukrajinskih škola

Pejčinović Burić je takođe podsetila da je od stupanja u SE Rusija ratifikovala oko 70 konvencija i protokola.

„Među njima su Evropska konvencija o ljudskim pravima i Evropska socijalna povelja, koje su danas osnova ljudskih prava u Evropi“, navodi se u pismu.

Ona je podsetila i na druge dokumente koji „pokrivaju suštinska pitanja kao što su sprečavanje mučenja i nehumanog postupanja, zaštita nacionalnih manjina, suzbijanje terorizma i sprečavanje seksualnog nasilja nad decom“.

„S obzirom da im se Ruska Federacija pridružila, prava građana Rusije zaštićena su bolje nego ikada ranije“, dodala je ona.

Ona je primetila da „kao i svi drugi evropski građani i oni (građani Rusije) imaju pravo da se žale Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu“.

„Njegovo tumačenje Evropske konvencije i sudska praksa koja iz toga proizlazi igraju vitalnu ulogu u podizanju standarda ljudskih prava na našem kontinentu. Njegove odluke moraju u potpunosti i brzo sprovoditi nacionalne vlasti“, konstatovala je Pejčinović-Burić.

Ona je pomenula i da države Saveta Evrope „nisu samo odgovorne za poštovanje evropskih standarda, već im je povereno i da ih uspostavljaju“.  

„U našoj zajedničkoj evropskoj porodici Ruska Federacija igra vitalnu ulogu kao jedna od 47 zemalja koje zajedno rade na rešavanju bitnih problema sa kojima se suočavaju ljudska prava, demokratija i vladavina zakona u okviru našeg zajedničkog pravnog prostora“, istakla je ona.

Generalni sekretar je podsetila da je Savet Evrope osnovan 1949. godine i od tada teži da osigura mir „zasnovan na većem jedinstvu. Pridruživanje Ruske Federacije pre 25 godina bila je dugo očekivani korak u ovoj potrazi“, zaključila je ona.  

Rusija se pridružila Savetu Evrope 28. februara 1996. Dve godine kasnije, 30. marta, Moskva je ratifikovala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala