Grčka i Turska u sukobu, a Amerika bi da - pobedi

CC0 / / SAD i NATO
SAD i NATO - Sputnik Srbija, 1920, 23.02.2021
Pratite nas
Revidiranjem vojnog sporazuma sa Grčkom, SAD poručuju Turskoj da ne bi puno izgubili ukoliko bi Ankara vodila politiku koja nije u potpunosti potčinjena američkim interesima. To Turska predoseća i želi resetovanje odnosa sa Amerikom. Dakle, Grčka i Turska su u sukobu, a Amerika bi da pobedi, pa se pojavljuje kao "garant stabilnosti".

Ovako u kratkim crtama poslednja dešavanja u regionu istočnog Mediterana objašnjava Mitar Kovač, direktor Evroazijskog bezbednosnog foruma.

Sukob Grčke i Turske – na ivici rata bez rata

Odavno već, grčko-turski odnosi podsećaju na odnose ljubavnika koji se mrze, a ne mogu jedno bez drugoga – masa nerešenih problema, od teritorijalnih voda u Egeju, kiparskog pitanja (oko kojeg se u poslednje vreme angažuju i UN), statusa Vaseljenske patrijaršije, istraživanja gasnih nalazišta u regionu, kao i sve ambicioznijih turskih projekata u pogledu širenja svog vojnog i političkog uticaja, potresaju odnose dve zemlje.

Iako stalno na ivici rata, grčko-turski odnosi su natkriljeni interesima SAD i NATO, zbog čega konflikt nikada ne eskalira u otvoreni oružani sukob. Sada, uz zaoštrene odnose Vašingtona i Ankare, Atina pokušava da svoje interese zaštiti tako što će dopustiti američkoj vojsci da koristi, ne samo baze predviđene sporazumom od pre nekoliko godina, već omogućava korišćenje i drugih baza rezervisanih samo za grčku vojsku.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, pak, i pored toga što optužuje SAD da podržava Kurde u Siriji (koje u Turskoj smatraju teroristima) i odbijanja da se povinuje zahtevima da odustane od vojne saradnje sa Rusijom, govori o resetovanju odnosa sa Vašingtonom.

Jedini dobitnik – SAD

Prema Kovačevim rečima problem Turske sastoji se u tome što ova zemlja želi da bude regionalna sila i da ne bude potčinjena interesima SAD – sa druge strane, ona želi poboljšanje odnosa sa Vašingtonom. Problem je kako između tih ciljeva postići kompromis.

„Istovremeno, SAD ne žele da izgube Tursku, niti kao saveznika, niti kao članicu NATO, samo žele da grade vernije savezništvo u drugačijim okolnostima“, kaže Kovač i dodaje da Turska sigurno uviđa da će u doći i do resetovanja odnosa SAD, EU i NATO.

„Mislim da su sve to odrednice koje upućuju na potrebu Turske da uspostavi bolje odnose sa SAD i da ne dozvoli da se sve simpatije presele u Grčku“, objašnjava on.

SAD, pak, ne žele da budu iznenađene i žele da u Grčkoj izgrade pouzdaniji oslonac za prisustvo svojih snaga u regionu.

„Takav korak je posledica zahlađenja odnosa između SAD i Turske i nepoverenja u neoosmansku vlast i Tursku koja sve više naginje političkom islamu i nije pobornik vrednosti koje je uspostavio Ataturk“, navodi naš sagovornik.

Američko vojno prisustvo u Grčkoj garant je, kaže Kovač, izbegavanja vojnog konflikta sa Turskom i suvereniteta Grčke.

Međutim, u stalnom tinjajućem konfliktu dvoje saveznika-suparnika, glavnu korist izvlače SAD, koje, vešto, svojom vojnom i političkom nadmoćnošću, kao potrebama obe strane za simpatijama Vašingtona, one diktiraju uslove. Kovač veruje da će rasplet izgledati tako da će SAD, uz nove baze u Grčkoj, zadržati i baze u Turskoj, jer po svaku cenu treba sprečiti konflikte unutar NATO. Jedino što će simpatije vašingtonske birokratije biti na strani Grčke, kao balansu u odnosu na agresivan nastup turski nastup.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala