Ljubinka Milinčić: Šta ako Rusija kaže — dosta! /video/

© Sputnik / Dejan SimićLjubinka Milinčić
Ljubinka Milinčić - Sputnik Srbija, 1920, 17.02.2021
Pratite nas
Samo za godinu dana, od januara prošle godine do ove, 93 puta su uvođene sankcije Rusiji — što personalno, što velikim firmama. A onda je ministar Lavrov rekao da će Rusija, ako se uvedu sankcije koje će doneti rizik za rusku ekonomiju, prekinuti odnose sa EU! Evropa je za trenutak zanemela: Šta ako Rusija kaže — dosta!

A onda je započela diskusija o — novim sankcijama:

Znate li, gospodine Borelj, kako se dresiraju medvedi? Donese se ćup meda i velika motka!

Ako niste razumeli, da pomognemo — Evropa je dreser, a Rusija medved, prema kome se treba ponašati kao prema divljoj zveri.

A to govori poslanica Evropskog parlamenta iz Belgije Hilde Vautmans na sastanku u Evropskom parlamentu, na kome poslanici muku muče kako da kazne Rusiju posle posete Žozepa Borelja, koji nije uspeo da joj nametne evropska pravila igre. A osetljivi Evropljani se toliko uvredili da nisu birali reči. Jedino nisu bili baš potpuno sigurni prema kome da upere svoja koplja — prema Rusiji, ili prema Borelju koji je dozvolio da ga „Lavrov pojede za doručak“, pa ga je predstavnica Belgije u Evropskom parlamentu pitala: „Gde su jaja Evropske unije?“

Zanimljivo je da Evropu ti anatomski detalji nisu zanimali 2014. godine, kada su, tokom protesta u Kijevu, predstavnici Nemačke, Francuske i Poljske svojim potpisima garantovali dogovor između vlasti i opozicije, dan pre državnog prevrata. Već sutradan niko se tog dogovora nije sećao.

Sigurno se toga ne seća ni Sven Mikser, predstavnik Estonije, koji predlaže da se sa Rusijom razgovara sa pozicija sile i moralnog autoriteta.

Može se pretpostaviti da ta sila i autoritet dolaze od snage i autoriteta njegove države sa milion i 300 hiljada stanovnika!

Ipak, neki su, kao Tjeri Marijani iz Francuske, pokušali da zaštite Borelja, pitajući parlament da li je logično poslati ruskim vlastima čoveka koji kaže: „Mi hoćemo da oslobodite Navaljnog, mi hoćemo da promenite svoje stavove o mnogim pitanjima, mi hoćemo vašu vakcinu, a zauzvrat vam ne nudimo ništa.“

Bivši ministar inostranih poslova Letonije Janis Jurkans je jedan od retkih koji naziva stvari svojim imenom: „Istina je takva da se Zapad bavi velikom politikom smene vlasti u Rusiji. I zato — šta god govorili, šta god radili, glavni cilj zapada je smena Putina.“

I Kler Dejli, poslanica iz Irske, pokušava da unese zrno razuma među razljućene evropske parlamentarce: „Čudite se što Rusija odnose sa EU smatra besmislenim, a Evropsku uniju nepouzdanim partnerom. Pa, dajte da počnemo od Navaljnog. Budimo pošteni, on ima 4 odsto podrške, stotine i hiljade ljudi na ulicama milionskih gradova i nisu nekakav masovni pokret. Mi ovde uopšte ne bismo o njemu govorili da je uhapšen u bilo kojoj drugoj zemlji, a ne u Rusiji.

A Džulijan Asanž, na primer, već deset godina leži u zatvoru zbog toga što je otkrio vojne zločine SAD, a mi ovde ne možemo ni da pomenemo njegovo ime.“

Pominjući i druge evropske i američke „žrtve“ represije, ona se pita: „Gde je zahtev da se prekinu sve veze sa SAD? Stvar ovde uopšte nije u zaštiti ljudskih prava, već u geopolitičkom protivljenju Rusiji pojačanom vojno-industrijskim kompleksom, kome je potreban spoljni neprijatelj kako bi opravdao vojne rashode.“

Naravno, mnogo se jače čuju glasovi onih koji žele da kazne Rusiju, pa nije čudno upozorenje Sergeja Lavrova da je Rusija spremna i na potpuni raskid sa Evropskom unijom. Novih sankcija će sigurno biti, ali, ako se ima u vidu da je Evropa od dosadašnjih imala u najmanju ruku jednaku štetu kao i Rusija, pitanje je da li je novi povod za sankcije Aleksej Navaljni toliko važan da se žrtvuju drugi interesi.

Evropi sigurno nije, ali Americi — jeste. Jer, kako je rekla Džejn Psaki, „američki predsednik razgovara s liderima drugih zemalja i govori im da želi da vrati Sjedinjenim Državama centralno mesto na svetskoj sceni“, a to ne može ako, „Rusija i Kina koriste vakcine kao sredstvo za dostizanje diplomatskog progresa“.

Situacija je, dakle, jasna — Amerika želi, po svaku cenu, da se vrati na „centralno mesto u svetu“. Pitanje je samo, da li će Evropa hteti da plati tu cenu.

Pročitajte još:

Prethodne emisije „Moj pogled na Rusiju“:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala