Ko je ovde žrtva: Presuda poljskog suda koja je iznenadila i istoričare

© AP Photo / Markus SchreiberKapija nacističkog logora smrti Sašenhauzen sa napisom "Rad oslobađa" na ulazu.
Kapija nacističkog logora smrti Sašenhauzen sa napisom Rad oslobađa na ulazu. - Sputnik Srbija, 1920, 16.02.2021
Pratite nas
Vest o presudi poljskog suda koji je naložio istoričarima da se izvine potomcima onih koji su, za vreme II svetskog rata, u jednom poljskom selu prijavljivali Jevreje nacistima, obišla je svet. Istoričar Čedomir Antić kaže da o istorijskim stvarima treba da sude istoričari, a ne sudovi, ali da presuda govori i o stanju u poljskom društvu.

Prema odluci suda u Poljskoj, istoričari Jan Grabovski i Barbara Engelking moraju da se javno izvine Filomeni Lešnickoj zato što su njenog ujaka označili kao osobu koja je u selu Malinovu, tokom II svetskog rata nacistima prijavio grupu Jevreja koja se skrivala u šumi u okolini sela.
Grabovski i Engelkingova su napisali studiju od 1700 stranica pod nazivom „Noć bez kraja“, o ulozi Poljaka u nacističkim zločinima. Između ostalih slučajeva, naveli su i slučaj sela Malinova.

Presuda poljskog suda o kojoj bruji svet

Na knjigu se odgovara knjigom, ne tužbom, metkom ili nožem, kaže Antić – knjigom pokušate da opovrgnete navode koje smatrate netačnima. Odluka suda pokazuje odnose u Poljskoj – snažan i izražen nacionalizam koji postoji u toj državi.

© Sputnik / Filip Klimaševskiй / Uđi u bazu fotografija„Odluka suda pokazuje odnose u Poljskoj – snažan i izražen nacionalizam koji postoji u toj državi“.
Ko je ovde žrtva: Presuda poljskog suda koja je iznenadila i istoričare - Sputnik Srbija, 1920, 16.02.2021
„Odluka suda pokazuje odnose u Poljskoj – snažan i izražen nacionalizam koji postoji u toj državi“.

Knjigu Grabovskog i Engelkingove osudio je i poljski Institut za nacionalno sećanje, osnovan 2018. sa ciljem da „štiti ugled Republike Poljske i poljske nacije“.

Od vremena rimske republike do vremena totalitarnih režima HH veka takvi „instituti“ služili su za kažnjavanje, a ne za odbranu, kaže Antić i napominje da svako, za ono što kaže ili napiše, treba da odgovara pred svojom savešću i javnošću, a istoričar pokazuje odgovornost za ono što napiše tako što se drži metodoloških pravila. Zbog toga ne postoji potreba za tom vrstom emocionalnog naboja, kakva postoji u Poljskoj povodom knjige Grabovskog i Engelkingove.

„Suština je da treba da vas osudi ili odbrani neki dokument, a ne rođakina suza pred egzaltiranim, patriotskim sudom koji, poput jednog hrvatskog suda od pre nekoliko godina kaže kako žrtva ne može biti zločinac. To, nažalost, najčešće nije slučaj“, objašnjava Antić.

Nijedna pojava nije crno-bela

Upravo je u tome, izgleda i problem, jer zvanični stav poljskih vladajućih struktura oličenim u stranci „Pravo i pravda“ glasi da Poljska u II svetskom ratu može da bude tretirana isključivo kao žrtva, čime, kažu kritičari, želi da umanji učešće Poljaka u nacističkim zločinima.

Poljska je, uoči početka II svetskog rata 1939. imala najmnogoljudniju populaciju Jevreja, a nakon nemačke okupacije nije imala kolaboracionističku vladu nego je pretvorena u „generalni guvernorat“. Poljaci su veoma ponosni na svoj otpor nacizmu, a aktuelna vlada uložila je znatna sredstva da prikaže Poljsku kao bezgrešnu žrtvu nacizma.

© Sputnik / Olьga Ignatovič / Uđi u bazu fotografijaPoljska je, uoči početka II svetskog rata 1939. imala najmnogoljudniju populaciju Jevreja
Ko je ovde žrtva: Presuda poljskog suda koja je iznenadila i istoričare - Sputnik Srbija, 1920, 16.02.2021
Poljska je, uoči početka II svetskog rata 1939. imala najmnogoljudniju populaciju Jevreja

Međutim, kao što sve na svetu ima lice i naličje, tako ih ima i poljski otpor tokom okupacije. Malinovo nije jedino mesto u Poljskoj u kome je neko od lokalnih stanovnika izdavao Jevreje. U istoriografiji se još uvek vode polemike zbog čega pripadnici poljskog pokreta otpora nisu pomogli ustanak u jevrejskom getu u Varšavi, a poznat je i slučaj iz sela Jedvabne, gde su stanovnici Poljaci u jednu štalu zatvorili 300 Jevreja i zapalili ih.

Jak antisemitizam

Antić naglašava i postojanje jakog antisemitizma u predratnoj Poljskoj koji je podržavan od strane poljskog nacionalizma i delova katoličke crkve.

„Svi izveštaji govore da je tamo bilo eksplozija antisemitizma tokom međuratnog perioda, ali tokom ratnog razdoblja i jedan od tih primera naveden je u ovoj velikoj sintezi koja je bila predmet tužbe. Iako su Poljaci bili gonjeni i bili velike žrtve – ne kao Jevreji, ali ih možemo porediti sa srpskim žrtvama – uprkos tome, negativan odnos je postojao prema Jevrejima među velikim brojem Poljaka. Ne znam koliki je taj veliki broj, ali preovladavao je. To je, nažalost, u tako teškim trenucima često“, kaže on.

Sa druge strane, od 27.712 „pravednika među narodima“, kako glasi titula koju izraelski memorijalni i istraživački centar za Holokaust dodeljuje nejevrejima koji su rizikovali živote štiteći Jevreje tokom nacističke okupacije, njih 7.000 su Poljaci, mnogo više nego što ima bilo koja druga evropska nacija. Ova činjenica govori o tome da nijedna društvena pojava nije crno-bela i tim pre su poljski sudovi morali da pokažu razumevanje, kaže Antić.

„Sticajem okolnosti, Poljska je danas etnički monolitna država i jevrejsko pitanje više nije otvoreno. Ono  nije više predmet racionalnih političkih zbivanja. A racionalna politika ne produkuje iracionalno ponašanje ekstremista – ekstremnih vernika, antisemita, ekstremnih desničara. Baš zato što je jedna četvrtina pravednika iz redova Poljaka, Poljska bi morala da pokaže razumevanje“, zaključuje Antić.


Saznajte: Zašto je toliko važno obeležavati godišnjicu oslobođenja koncentracionog logora Aušvic?

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala