Amerika bi da popravi odnose sa saveznicima: Prepreka Kina i „Severni tok 2“

© Sputnik / Alekseй Vitvickiй / Uđi u bazu fotografijaAmerički predsednik i šef NATO – na dnevnom redu Rusija, Irak, Avganistan
Američki predsednik i šef NATO – na dnevnom redu Rusija, Irak, Avganistan - Sputnik Srbija, 1920, 16.02.2021
Pratite nas
Amerika želi da popravi odnose sa saveznicima, ali se u transatlantskim odnosima neće bezuslovno vratiti na period od pre 2016. godine. Iako imaju „zajedničkog neprijatelja“ - Rusiju, Vašingtonu se ne dopada to što je EU u međuvremenu napravila vrlo bitan trgovinski i investicioni sporazum sa Kinom, a Nemačka ne odustaje od „Severnog toka 2“.

Ovako politikolog Aleksandar Pavić komentariše mogućnost da Vašington počne sa korekcijom odnosa sa evropskim saveznicima, uzdrmanih Trampovom spoljnopolitičkom doktrinom „Amerika na prvom mestu“, na predstojećem onlajn sastanku ministara odbrane NATO.

Amerika želi bolje odnose sa saveznicima, ali ima prepreka

„Taj prekid na transatlantskim vezama neće moći tako lako da se popravi, jer se od 2016. godine do danas mnogo toga promenilo na međunarodnoj sceni, počev od toga da je Kina postala još jača, a Rusija napredovala u proizvodnji novog oružja. Konačno, desila se i globalna pandemija koronavirusa. U novoj administraciji u Vašingtonu primećene su i bliže ekonomske veze Kine i najjačih članica Evropske unije, koje su istovremeno i članice NATO-a, pa je za očekivati da Amerikanci pokušaju malo da pokvare to što je EU u međuvremenu uradila bez njih“, smatra Pavić.

Ono što je sigurno je, napominje sagovornik Sputnjika, da će atmosfera i međusobna komunikacija SAD i evropskih saveznika biti daleko opuštenija nego za vreme Trampove administracije, bez jezika ultimatuma i „tvrde“ trgovine.

Prioritet pritisak na Rusiju

„Dok je kod bivšeg američkog predsednika uvek postojala opasnost da povuče Ameriku iz NATO-a, nema opasnosti da će Bajden to ikada uraditi, tim pre što imaju zajedničke interese, a prioritet im je pritisak na Rusiju. Naime, generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je već napomenuo da treba pojačati prisustvo NATO-a prema ruskim granicama, što će sasvim izvesno naići na odobravanje u novoj američkoj administraciji. U tom smislu veći akcenat će biti stavljen na Ukrajinu, a kao dodatni pritisak na Rusiju pojačaće se čak i NATO perspektiva Gruzije. Međutim, iako te elite Amerike i EU imaju mnogo toga zajedničkog, stvari ipak ne mogu lako da se vrate na ono kakve su bile“, napominje Pavić.

On ističe da će fokus nove administracije u Vašingtonu biti na ponovnom uspostavljanju kredibiliteta SAD u međunarodnim odnosima, tim pre što su Bajden i njegovi ljudi globalisti i vole da rade u koalicijama.

„Tramp je bio antiglobalista, verovao je u bilateralnu saradnju i u ono što je najbolje za Ameriku. Bajdenova administracija pak vraća SAD u Svetsku zdravstvenu organizaciju i Pariski sporazum o klimi, čime žele da pokažu da na njih može da se računa. Dakle, iako će transatlantska saradnja biti bolja nego za vreme Trampovog mandata, Evropska unija, a pogotovo Nemačka, shvataju da bez kineskog tržišta, pa i nekih kineskih tehnologija, kao i bez ruskog gasa jednostavno ne mogu ekonomski da se održe, pa je jasno da oko nekih stvari sa Vašingtonom nikada neće moći da se slože do kraja i da će postojati varnice na toj geopolitčkoj ravni“, primećuje Pavić.

Biće interesantno, smatra politikolog, posmatrati i buduće odnose SAD i Velike Britanije.

„Može lako da se desi da unutar NATO-a počne opet da se kristališe onaj angloamerički blok. Naime, Britanija je sada oslobođena stega zajedničke spoljne politike sa EU i vraća se svojoj tradicionalnoj ulozi, pa lako može da se desi da se Vašington i London zbliže i naprave neku vrstu bloka unutar Alijanse koji bi druge članice sledile“, ističe Pavić.

Zapadni Balkan mesto „pritiska“ na ruski uticaj

Na pitanje kakav stav će Bajdenova administracija zauzeti prema Zapadnom Balkanu, naš sagovornik kaže da je taj prostor označen kao jedan od šest spoljnopolitičkih prioriteta za saradnju Amerike i Nemačke.

„Ja ne mogu da kažem da će Zapadni Balkan biti jedna od stvari o kojima će se poduže raspravljati na virtuelnom samitu NATO, ali svakako postoji zajednički interes Nemačke i Amerike da, kako oni kažu, „reše“ Zapadni Balkan, odnosno da ga integrišu u evroatlantski krug i da umanje ili eliminišu uticaj Rusije i Kine. Naravno, Srbija će biti smatrana za mesto na kojem treba „pritisnuti“ narastajući ruski uticaj, dakle da se vrati onaj pritisak na Beograd, ali i Republiku Srpsku koji je postojao pre Trampovog izbora 2016. godine“, ukazuje Aleksandar Pavić.

Kako ja najavljeno, na ministarskom NATO sastanku razgovaraće se i o naporima za okončanje dvadesetogodišnjeg rata u Avganistanu, kao i o takozvanom „cilju od dva procenta“ koji podrazumeva da NATO članice do 2024. godine opredele dva odsto BDP-a na odbranu.

Novi američki predsednik Džozef Bajden održaće govor i na Bezbednosnom forumu u Minhenu, koji se onlajn održava 19. februara.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala