Kako će se od 29. juna plaćati kriptovalutama u Srbiji

© Sputnik / Evgeny Biyatov / Uđi u bazu fotografijaKriptovalute bitkoin, lajtkoin i etereum
Kriptovalute bitkoin, lajtkoin i etereum - Sputnik Srbija, 1920, 07.02.2021
Pratite nas
Zakonom o digitalnoj imovini koji stupa na snagu 29. juna Srbija postaje jedna od prvih zemalja koje su zakonski regulisale oblast plaćanja kriptovalutama.

Mišljenje stručnjaka je da se ovim šalje signal da je država, uz određenu dozu opreza, optimistična vezano za tehnologiju kriptovaluta. Zakon je više pozitivan nego što donosi ograničenja, pa bi trebalo da doprinese daljem razvoju ove industrije.

Zakon o digitalnoj imovini nastoji da se ta oblast uredi, uvede predvidljivost i zaštite privreda i građani.

„Rudarenje“ kriptovaluta u Srbiji

Srbija u pogledu „rudarenja“ kriptovalutama ne zaostaje za svetom iz prostog razloga što je struja kao glavni trošak za „rudare“ jeftina u odnosu na razvijene zemlje. Ni u trgovini ovim „digitalnim zlatom“ takođe ne zaostajemo, s tim što plaćanje kriptovalutama nije zaživelo u većem obimu.

Novim zakonom to bi trebalo dalje da se razvija, uveren je sagovornik Sputnjika Aleksandar Matanović, potpredsednik Bitkoin asocijacije Srbije i međunarodni konsultant i edukator u oblasti kriptovaluta i blokčejn tehnologije.

Novine Zakona o digitalnoj imovini

„Ključne stvari su to da se tržišta uređuju u smislu da firme koje pružaju usluge vezano za kriptovalute moraju da pribave licencu. Uslovi za nju liče na one koje moraju da ispune razne finansijske institucije, tako da su oni koji se bave kriptovalutama stavljeni u sličan rang sa onima koji pružaju i druge, tradicionalne finansijske usluge. To je svakako dobar znak za krajnje korisnike. Jer, sada su zaštićeni, odnosno postoje vrlo jasna pravila po kojima moraju da posluju oni koji te usluge pružaju, i onda krajnji korisnik tačno zna šta može da očekuje od koga“, objašnjava naš sagovornik.

Druga bitna stvar koja je uređena novim zakonom je poslovanje sa kriptovalutama za druge firme, odnosno one koje se ne bave nužno tim poslom. Tako bilo koja firma u Srbiji može da kupuje kriptovalute, investira u njih, a takođe je regulisano i kako može da ih prima kao sredstvo plaćanja za svoje proizvode i usluge:

„Predviđeno je da praktično sva pravna lica sa izuzetkom finansijskih institucija mogu da primaju uplate u kriptovalutama za svoje usluge ili proizvode, ali uz obaveznu konverziju. Dakle, mora da postoji licencirani posrednik koji konvertuje kriptovalute u dinare, tako da ako recimo neki restoran prima  kriptovalute, iz ugla korisnika je to plaćanje kriptovalutom, jer on šalje recimo neke bitkoine, a između se nalazi posrednik koji to konvertuje, pretvara u dinare i šalje na račun restorana. Slično je plaćanju karticama“.

CC0 / Rixabay / Plaćanje kriptovalutama biće omogućeno putem posrednika koji će konvertovati kriptovalute u dinare, slično plaćanju platnim karticama.
Kako će se od 29. juna plaćati kriptovalutama u Srbiji - Sputnik Srbija, 1920, 07.02.2021
Plaćanje kriptovalutama biće omogućeno putem posrednika koji će konvertovati kriptovalute u dinare, slično plaćanju platnim karticama.

Tokeni za prikupljanje sredstava za biznis

Predviđeno je da svaki posrednik koji će morati da dobije licencu Narodne banke Srbije za obavljanje svog posla, mora da poseduje kapital od 50.000 evra koji prema mišljenju Matanovića služi da se ta sredstva koriste u slučaju eventualnih problema sa nekim plaćanjem i obradom plaćanja, odnosno da bi se u nekom ekstremnom slučaju namirio korisnik njihovih usluga.

Treća bitna novina ovog zakona odnosi se na način prikupljanja sredstava za pokretanje biznisa.

„To znači da ako vi imate neku ideju i želite da razvijete neki projekat, ali nemate sredstva, pa umesto da na primer jurite nekog investitora, kako se to uglavnom radi u tom startap svetu, vi možete da izdate određene tokene. Ti tokeni su slični kriptovalutama, da ne ulazimo sad previše u tehnologiju kako oni funkcionišu, ali vi izdate te tokene, prodate ih unapred, i onda od tih prikupljenih sredstava razvijate proizvod. Naravno, i to se radi pod određenim uslovima, jer ne može bilo ko tek tako da izda te tokene, već mora opet da ispuni neke druge uslove“, navodi ovaj stručnjak.

„Rudari“ će plaćati porez

Prema usvojenom rešenju, sama kupovina kriptovalute se neće oporezivati, ali će se svaka transakcija u kojoj se ostvari kapitalna dobit oporezovati sa 15 odsto, a porez će morati da plate i oni koji se bave „rudarenjem“.

Sam zakon ne promoviše upotrebu kriptovaluta jer iza njih ne stoje centralne banke i Vlade, međutim, to je prema Matanovićevim rečima sasvim razumljivo i tako je i po svetu, jer države žele da stave do znanja da svako ko se time bavi to radi na svoju ruku.

„Moj utisak je da zakon predstavlja jednu dobru osnovu za dalji razvoj tog celog ekosistema, da se tako izrazim. Puno tu treba da se donese podzakonskih akata i videćemo kako će to u praksi da se primenjuje, ali svakako mi se čini da je zakon korak u dobrom smeru, mislim da je u principu dobro osmišljen i da daje razlog za optimizam“, zaključuje Aleksandar Matanović.


Pročitajte još:

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala