Kusturica i Končalovski: Na Zapadu više nema istorije, a to nas vodi u svet Orvela

© Sputnik / Alekseй Filippov / Uđi u bazu fotografijaAndrej Končalovski
Andrej Končalovski - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na Zapadu istorija više nema ulogu, oni su sve otkrili, tamo više ne postoje tabu teme, prošlost je nevažna. A to nas vodi u svet Orvela, zaključili su srpski reditelj Emir Kusturica i njegov ruski kolega Andrej Končalovski.

Razgovor dvojice uglednih reditelja emitovan je u okviru 14. Filmskog i muzičkog festivala „Kustendorf“, nakon onlajn premijere filma „Dragi drugovi“ Andreja Končalovskog.

© Foto : KustendorfFilm „Dragi drugovi!“ Andreja Končalovskog
Kusturica i Končalovski: Na Zapadu više nema istorije, a to nas vodi u svet Orvela - Sputnik Srbija
Film „Dragi drugovi!“ Andreja Končalovskog

Kusturica je ocenio da se ovo ostvarenje, inače ruski kandidat za Oskara, odlikuje svežim filmskim jezikom i individualističkim pristupom autora mračnoj temi iz sovjetske istorije.

Putovanje kroz istoriju

Filmom „Dragi drugovi!“ Andrej Končalovski nastavlja svoje putovanje kroz istoriju. Nakon bavljenja holokaustom u filmu „Raj“ i dobom renesanse, viđenom kroz život Mikelanđela, u filmu „Greh“, reditelj se vraća u Rusiju, odnosno u Sovjetski Savez i tragičnim događajima u gradu Novočerkasku.

Radnja filma zasnovana je na istinitim događajima iz 1962. godine i prati priču o tome kako su se mirni protesti radnika okončali izlaskom vojske na ulice i krvavim obračunom sa štrajkačima.

U glavnoj gradskoj fabrici ljudi su se pobunili protiv povećanja cena proizvoda i zatražili da im se povećaju plate. Kada su se štrajku priključili radnici iz drugih preduzeća, vladina komisija je odlučila da u grad uvede vojsku i u roku od nekoliko sati miran protest pretvorio se u tragediju. Čitav događaj bio je zataškan.

Ruski pisac Leonid Juzefovič - Sputnik Srbija
Istorija nas ničemu ne uči, ona je tu samo da nas uteši

Glavna junakinja filma je članica partijskog komiteta Ljudmila, koja se protivi štrajku, iskreno verujući u to da učestvuje u izgradnji komunističkog društva. Međutim, kada joj u nemirima na trgu nestane kćerka, njena vizija o stabilnom komunističkom svetu momentalno se ruši. Glavnu ulogu u filmu tumači Julija Visocka.

Andrej Končalovski je istakao da je film „Dragi drugovi“, pre svega, film o savladavanju straha. Odlučio je da ga snimi u crno-belom foramtu, kako bi naglasio da je ono što se dogodilo sahranjeno u arhivama. „Dragi drugovi“ podseća na putovanje po udžbeniku istorije, u kojem crna slova na belom papiru dobijaju novu dimenziju i ljudsku formu.

Končalovski: Otkrivam nove filmske tajne

Andrej Končalovski je priznao da je do pre desetak godina verovao da zna sve o filmskom jeziku i kinematografiji, ali da je onda shvatio da je to bila njegova velika zabluda i da je s filmovima „Raj“, „Greh“ i „Dragi drugovi“ počeo da otkriva neke nove filmske tajne.

„Sada nema mnogo ljudi koji žele da govore o filmskom jeziku, poslednji s kojim sam ja imao prilike da razgovaram o tome bio je Bernardo Bertoluči. Imam osećaj da mnogi reditelji, a posebno mladi, veruju da je filmski jezik već izmišljen i da tu više nema šta da se otkriva“, rekao je Končalovski.

© Sputnik / Aleksandar MilačićEmir Kusturica
Kusturica i Končalovski: Na Zapadu više nema istorije, a to nas vodi u svet Orvela - Sputnik Srbija
Emir Kusturica

Nadovezujući se na konstataciju ruskog kolege, Kusturica je primetio da je jezik mladih filmskih reditelja zasnovan prevashodno na tehnologiji.

„U današnjem svetu kao da više nema tajni. Sve može da se vidi, ništa se ne sakriva. Stil današnjih sineasta je određen reklamama, nema percepcije vremena, sve je brzo, zasnovano na trenutku. Kada je objekat koji prikazuješ bizaran, ti treba da ga prikažeš poetično, kada je poetičan, ti treba da ga prikažeš snažno“, istakao je Kusturica.

Najvažnija stvar u filmu, prema mišljenju Končalovskog, jeste da reditelj ne greši - ne u onome što prikazuje, nego u onome što ne prikazuje.

Dvojica reditelja su se složila da je današnja kinematografija zasnovana, pre svega, na onome što vidi ljudsko oko, za razliku od pređašnje filmske umetnosti, koja je, kako je govorio Stenli Kjubrik, bila usmerena pre svega na ono što ljudskom oku nije vidljivo, na filozofiju života.

Slučajnost kao filmski izraz

Andrej Končalovski je Kusturici otkrio i kako danas snima filmove.

„Ranije, kada sam snimao filmove, razmišljao sam u kadrovima, takva je bila estetika. Sada više uopšte ne razmišljam o tome, već postavljam nekoliko kamera, snimam i prosto gledam šta će se dogoditi. Više ne tražim uglove, a za to je potrebna i izvesna drskost – usuditi se da postaviš kameru na neobična mesta i da čekaš. Shvatio sam da je nemoguće precizno izračunati koje su to sve tačke iz kojih treba da posmatraš određeni događaj. Sada mi je važna slučajnost. Važno je organizovati ljudske odnose i posmatrati njihove reakcije, snimiti ih na razne načine, sa svih strana, i videti šta će ispasti“, ispričao je Končalovski, napominjući da je na taj način počeo da pristupa filmu od „Raja“.

Scenaristi treba da isključe DŽPS

Ugledi ruski reditelj je, takođe, ukazao na važnost filmskog scenarija koji je uporedio sa DŽPS sistemom za navođenje.

„DŽPS ti stalno govori gde je centar grada i vodi te ka njemu prečicom, što brže. Počeo sam da razmišljam o tome kako Čehov, Šekspir kruže oko centra, ali nikako ne stižu do njega, ne pokazuju ga. Tako sam ja pisao scenario za film o Mikelanđelu ('Greh'). Bavio sam se njegovim problemima s novcem, karakterom, ali nisam išao ka centru. Veoma je važno ukloniti taj DŽPS iz scenarija, jer veliki scenariji uvek istražuju po periferiji grada, nikada ne upoznaju grad tako što idu u njegov centar. Scenarista, dakle, treba da isključi DŽPS da bi upoznao grad“, zaključio je Končalovski.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala