Nećemo na Mars: Lebdeći disk sa cilindrima za 50.000 ljudi budućnost selidbe u svemir /video, foto/

© Wikipedia / NASA/Javno vlasništvoNastanjivi cilindri kao budućnost boravka u svemiru
Nastanjivi cilindri kao budućnost boravka u svemiru - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nećemo na Mars, tvrde astrofizičari i predlažu novu budućnost selidbe u svemir za ljude - lebdeći disk sa cilindrima za po 50.000 ljudi koji bi bio megasatelit male planete Ceres. Kako tvrde, ljudi bi mogli da ga nasele već za 15 godina.

Svemirske agencije, ali i neki milijarderi, traže drugi dom za Zemljane, van naše planete. Jedan od glavnih kandidata je komšijska planeta Mars, ali ima i astrofizičara koji tvrde da je naseljavanje površine neke planete veliki problem, i zato imaju drugi predlog.

Osnivač kompanije Spejsiks i suosnivač kompanije Tesla Ilon Mask - Sputnik Srbija
Vanzemaljske ambicije milijardera: Kolike su šanse da Mask uskoro poseti Mars

Tako je astrofizičar Peka Janhunen iz Finskog meteorološkog instituta, objavio naučni rad kojim se predlaže izgradnja lebdeće kolonije u orbiti patuljaste planete Ceres.

Svemirsku koloniju za ljude zamislio je kao Ceresov veštački megasatelit, sa hiljadama cilindričnih svemirskih brodova spojenih „ramom“ u obliku diska koji lebdi oko Ceresa, minijaturne planete i najvećeg nebeskog tela u pojasu asteroida između Marsa i Jupitera, piše „Lajvsajens“.

Svaki od ovih cilindara mogao bi da primi oko 50.000 ljudi, imao bi veštačku atmosferu i generisao bi veštačku gravitaciju, nalik Zemljinoj, zahvaljujući centrifugalnoj sili svoje rotacije.

© Wikipedia / NASA/Javno vlasništvoSvaki cilindar imao bi gravitaciju, u njemu bi rasle biljke i bio bi dug 10 kilometara
Nećemo na Mars: Lebdeći disk sa cilindrima za 50.000 ljudi budućnost selidbe u svemir /video, foto/ - Sputnik Srbija
Svaki cilindar imao bi gravitaciju, u njemu bi rasle biljke i bio bi dug 10 kilometara

Slična ideja o naseljivim cilindrima predstavljena je još sedamdesetih godina i dobila je ime O`Nilovi cilindri po svom autoru, fizičaru Džerardu O`Nilu, koji je tada govorio kako će naseljavanje svemira početi baš u 21. veku.

Sličnu ideju izneo je i Džef Bezos 2019. godine, koji je tada naveo da bi u cilindričnim naseljima u svemiru moglo da živi milijardu ljudi.

Finski astrofizičar predlaže Ceres jer je relativno blizu Zemlje, slično kao Mars, ali ima i veliku prednost, bogat je azotom, koji bi mogao da bude ključan za izgradnju atmosfere u koloniji, jer on čini i 79 odsto Zemljine atmosfere.

Kolonisti bi tako mogli da direktno sa Ceresa dopremaju sirovine uz pomoć svemirskih liftova, a bio bi prevaziđen jedan od najvećih problema kolonizacije na Marsu, niska gravitacija, koja bi veštački mogla da bude slična Zemljinoj u O`Nilovim cilindrima.

„Ukoliko bi živeli na Marsu, deca ne bi mogla, zbog slabe gravitacije, da se pravilno razvijaju. Zbog toga sam tražio alternativu koja bi mogla da ima gravitaciju sličnu Zemljinoj, ali i povezivanje naseobina slično kao na Zemlji“, rekao je Janhunen za „Lajvsajens“.

Prema njegovoj zamisli, svaki cilindar bi bio dug oko 10 kilometara i imao bi prečnik oko kilometra. Okretao bi se oko svoje ose za 66 sekundi, čime bi centrifugalna sila stvarala gravitaciju sličnu Zemljinoj.

Janhunen kaže da bi jedan cilindar mogao da bude dom oko 57.000 ljudi i bio bi spojen sa drugim cilindrima preko jakih magneta, sličnih onima koji se koriste u magnetskoj levitaciji. Prema njegovoj zamisli, to je još jedna prednost, jer je broj cilindara koji bi mogli da se spoje neograničen.

„Površina Marsa je manja nego Zemljina, pa zato ne može da omogući prostor za život i ekonomsku ekspanziju većeg broja stanovnika. Sa druge strane, kolonija kod Ceresa, mogla bi da ima od jednog do miliona naseobina“, kaže Janhunen.

Kolonija bi imala i dve ogromne reflektujuće površine, postavljene pod uglom od 45 stepeni u odnosu na disk. One bi reflektovale dovoljno Sunčeve svetlosti za sve cilindre. Deo svakog cilindra bio bi određen za uzgajanje biljaka i drveća, koji bi bili zasađeni u sloj zemljišta debeo oko 1,5 metar, napravljen od sirovih materijala sa Ceresa, navodi Janhunen.

Prema njegovoj zamisli, izgradnja ovakve kolonije mogla bi da počne već za 15 godina.

Stručnjaci navode tri glavna problema za ovakvu Janhunenovu zamisao.

Manasvi Lingam, astrobiolog sa Instituta za tehnologiju na Floridi kaže da su to pitanje drugih značajnih materijala, kao što je fosfor, zatim nedostatak tehnologije koja bi mogla da obezbedi rudarenje na Ceresu, te vremenski okvir. On je sporan jer Janhunen tvrdi da bi prva naseobina mogla da bude gotova u roku od 22 godine od počekta rudarenja na Ceresu, ali to bi moralo da znači da rudnici nemaju nikakav problem sa energijom, iako će njen utrošak eksponencijalno rasti.

Pročitajte još:

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala