Novi plan Evropske komisije: Može li evro na megdan dolaru

© Flickr / Dennis SkleyEuro dolar
Euro dolar - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ne može se očekivati da se osnaži uloga evra bez oštre fiskalne centralizacije, a s obzirom na stav Brisela po tom pitanju to nije moguće očekivati u bliskoj budućnosti. Nikada nije postojala politička saglasnost da se tako nešto reši, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu Đorđe Đukić koji je skeptičan da bi evro mogao da izađe na megdan dolaru.

Pozivajući se na izvore u Evropskoj komisiji, Fajnenšel tajms je objavio da Evropska unija planira da se bori protiv "vladavine dolara" na svetskim tržištima. EU, kako se navodi, želi da prevlada poteškoće s kojima se suočila za vreme Trampovog mandata i projekat slabljenja dominacije dolara planira da pokrene sa inauguracijom izabranog američkog predsednika Džoa Bajdena.

EU bi da izaće na megdan dolaru

„Godine Trampovog predsedništva otkrile su naše ranjivosti i moramo ih ukloniti ... Govorimo o mestu Evropske unije u svetu: o sposobnosti da imamo dovoljnu ekonomsku i finansijsku moć", citirao je renomirani britanski poslovni časopis izvor iz Evropske komisije.

CC0 / Pixabay /  Evropska unija planira da se bori protiv "vladavine dolara" na svetskim tržištima i ojača evro i konkurentnost privrede evrozone.
Novi plan Evropske komisije: Može li evro na megdan dolaru   - Sputnik Srbija
 Evropska unija planira da se bori protiv "vladavine dolara" na svetskim tržištima i ojača evro i konkurentnost privrede evrozone.

EU je ukazala na potrebu pronalaženja načina za jačanje uloge evra u svetskoj areni - posebno kroz lekcije naučene iz pandemije koronavirusa. Ima li međutim, evrozona kako je sad ustrojena,takve mehanizme?

Đukić u izjavi Sputnjiku, objašnjava zašto je skeptičan po pitanju najave koja je stigla iz Brisela. Svi argumenti su kako kaže, na strani dolara. Kada je reč o prekograničnim zajmovima i emisiji dužničkih hartija od vrednosti, 50 odsto svih tih transakcija je denominovano u američkim dolarima. S druge strane, 60 odsto deviznih rezervi u svetu je u dolarima, a oko polovine međunarodne trgovine se fakturiše u američkim dolarima.

„To samo govori da ukoliko Evropska komisija preduzme operativne mere koje bi išle u prilog većoj ulozi evra, o kojima još ništa ne znamo, taj proces će ići vrlo, vrlo sporo. Trebaće  deset godina i duže, a razlozi za to su naročito nakon kovida još ubedljiviji“, smatra naš sagovornik.

Fed kao svetska centralna banka

On napominje da je u vreme pandemije Fed, odnosno američka centralna banka, de fakto preuzela ulogu svetske centralne banke i to kroz dva mehanizma. Prvi je, kako objašnjava, vezan za činjenicu da su oni sprečili kolaps ne samo američkog finansijskog sistema kada su u martu prošle godine munjevito upumpali likvidnost u sistem, dajući mogućnost svima kojima trebaju dolari da dođu do njih. Drugo, novi fiskalni paket koji treba da se usvoji u Senatu od 1.800 milijardi dolara će značiti da će američka privreda biti pogurana da napravi veću stopu ekonomskog rasta i da će se odloženo dejstvo toga osetiti 2022. godine i nadalje.

Uz to, kaže on, Fed apsolutno kontroliše sve one koji su se zadužili u dolarima da ne bi došli na ivicu bankrota kada kamatne stope počnu polako da se povećavaju. Oni koji su se zadužili u dolarima biće zavisni od ponašanja Feda i u interesu im je, kaže on, da dolar ne bude tako jak prema evru i da i dalje slabi prema valuti evrozone.

CC0 / Pixabay / Argumenti su i dalje na strani dolara, je je 50 odsto svih zajmovima u svetu denominovano u američkim dolarima, 60 odsto svih deviznih rezervi je u dolarima, a oko polovine međunarodne trgovine se fakturiše u američkim dolarima.
Novi plan Evropske komisije: Može li evro na megdan dolaru   - Sputnik Srbija
Argumenti su i dalje na strani dolara, je je 50 odsto svih zajmovima u svetu denominovano u američkim dolarima, 60 odsto svih deviznih rezervi je u dolarima, a oko polovine međunarodne trgovine se fakturiše u američkim dolarima.

On smatra da se slabljenje dolara u odnosu na evro može očekivati i tokom 2021. godine, a delom i 2022.

Ništa bez fiskalne centralizacije

Đukić podseća da su kupci američkih državnih hartija od vrednosti pre izbijanja pandemije bili investitori iz velikog broja  najrazličitijih zemalja, počev od Kine i da bi naglo slabljenje dolara ostavilo negativne efekte na ukupnu svetsku privredu.

Na pitanje kako onda to EU misli da njena privreda i valuta zauzmu značajnije mesto na svetskom tržištu, Đukić nema dilemu:

„Jačanje moći odrđene valute, u ovom slučaju evra, na duže staze može biti zasnovano samo na monetarnom aranžmanu koji, između ostalog, pretpostavlja da fiskalna strana bude rešena na način kao što je u federalnim državama, poput SAD-a. To podrazumeva i postojanje intervencionog mehanizma kako bi se rešavali problemi nejednake konkurentnosti pojedinih zemalja članica evrozone“. 

Posebno je, kaže bitno, da postoji mogućnost intervencije u vanrednim okolnostima sa jednog mesta, a to znači fiskalnu centralizaciju. To, međutim, sudeći po tome kako se izjašnjavaju vladajuće političke strukture EU, apsolutno nije moguće očekivati u bliskoj budućnosti, ističe on, napominjući da su se oštre razlike među članicama još produbile u odnosu na one tokom prethodne finansijske krize iz 2008.

Razlike u evrozoni ne obećavaju

Bez oštre centralizacije ne može se očekivati da se osnaži uloga evra u međunarodnim transakcijama. Nijedna druga mera ne može da prevaziđe taj problem kada se operiše jednom valutom, kreditira njom, a razlike među zemljama u njihovom relnom sektoru su toliko velike ne samo po pitanju konkurentnosti, već i javnih finansija, ističe profeor bankarstva na Ekonomskom fakultetu.

Đukić podseća da se u EU o nameri jačanja njene valute i privrede govori već skoro dve decenije, ali i napominje:

„Ono što je ključno, nikada nije postojala politička saglasnost ili volja svih aktera da se tako nešto reši, a dve poslednje krize svetskih razmera su taj jaz samo još više produbile i nekadašnja teza o evrozoni u dve brzine se sve više zaoštrava. Oni su pred osnovnim problemom da ako neko hoće i da napusti evrozonu, mehanizam je tako postavljen da je to gotovo nemoguće. Te zemlje su postale zarobljenici monetarne unije gde nekima nikada i nije bilo mesto gledajući striktno ekonomske kriterijume, a ne političke želje“, zaključio je sagovornik Sputnjika.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala