Preti li velika seoba naroda koja će trajno promeniti Ameriku

© AP Photo / Sandra SebastianMigranti iz Hondurasa na putu za SAD
Migranti iz Hondurasa na putu za SAD - Sputnik Srbija
Pratite nas
Obećanje Džozefa Bajdena da će u prvim danima mandata poništiti mnoge od imigracionih mera Trampove administracije bilo je dovoljno da put SAD krene više hiljada migranata iz Hondurasa. Pitanje je – da li je ovaj talas izbeglica koji je krenuo u potragu za “američkim snom” samo početak i preti li velika seoba naroda koja će trajno promeniti Ameriku?

Dok Amerikanci čekaju inauguraciju novog predsednika Bajdena, a po svoj prilici i suđenje u Senatu njegovom prethodniku Trampu, migranti iz Hondurasa, u nadi da će im nova američka administracija biti naklonjenija, nisu sačekali da novi predsednik SAD i zvanično uđe u Belu kuću. Velika grupa migranata već je prešla u susednu Gvatemalu, a mediji prenose da se vojska te zemlje sukobila sa hiljadama migranata koji su pokušali da probiju kordon i uđu u tu državu.

Preti li velika seoba naroda u Ameriku

Prema mišljenju bivšeg ambasadora Srbije u Meksiku, univerzitetskog profesora dr Dušana Vasića, uprkos nadanjima onih koji bolji život traže u Americi, Sjedinjene Države neće širom „otvoriti vrata“, odnosno granice pod novom administracijom.

„Bajdenova politika prema migrantima imaće dva pravca – jedan je ekonomska pomoć zemljama iz kojih oni dolaze, a drugi je kontrolisani ulazak, za razliku od Trampa koji je digao zid i rekao da nema više ulazaka migranata sa juga. Tramp je čak zapretio Meksiku da će kompletno zatvoriti sve granice, da će uskratiti svu pomoć i onemogućiti ekonomsku saradnju ukoliko sam Meksiko ne zatvoriti granicu ili ne podigne zid. Dakle, za Trampovog mandata taj talas migranata je stao, ali ono što Bajden želi je da zna ko i kako ulazi u SAD“, napominje Vasić.
© REUTERS / LUIS ECHEVERRIAIzbeglice iz Hondurasa probijaju vojne barikade krećući se ka Americi
Preti li velika seoba naroda koja će trajno promeniti Ameriku  - Sputnik Srbija
Izbeglice iz Hondurasa probijaju vojne barikade krećući se ka Americi

Novi predsednik i njegova administracija će, veruje naš sagovornik, napraviti jednu kvotu – koliko stanovnika i pod kojim uslovima godišnje može da uđe, vodeći računa i o onim humanitarnim stvarima, odnosno da ne primaju samo one koji su vitalni, već da se pomogne i onim ljudima koji su ostali bez sredstava za život.

„To će biti jedna izbalansirana politika koja će govoriti da migranti mogu da nastave da dolaze, ali neće biti nekontrolisanog već „urednog“ dolaska, u skladu sa uslovima koji vladaju na granici i potrebama SAD, odnosno onim što Amerika može da primi i asimiluje. Dakle, neće dozvolu ulaska dobiti sve porodice, već oni koje mogu da nađu posao, a onda će se u periodu od godinu, dve dana verovatno omogućiti i članovima njihovih porodica da im se pridruže. Sa druge strane, mislim da će se mnogo više pažnje posvetiti tome da se tim ljudima pomogne da u matičnim državama obnove svoju nadu u bolji život“, smatra bivši ambasador i dodaje da je cilj da se osnaži veza sa državama, pre svega, Centralne Amerike, a potom i Latinske Amerike u celini.

Narod Hondurasa beži od nemaštine i posledica uragana

On podseća da je Tramp, vodeći „tvrdu“ politiku migracija, to činio i na štetu zemalja koje su bile prirodni partner SAD, jer se nalaze na istom kontinentu.

„Dolaskom Trampa na vlast politika prema migrantima se značajno promenila u smislu da je on, obećavajući veoma dobru saradnju sa Meksikom na tom planu i insistirajući na tome da odatle dolazi ograničeni i uredno izabrani krug ljudi, prešao u drugu krajnost i odlučio da pravi zid prema Meksiku. Tako je od oko 3200 kilometara, koliko iznosi granica SAD sa Meksikom, Tramp izgradio oko 700-800 kilometara zida, pa sa onim što je već pre toga bilo izgrađeno to sada čini oko 1300 kilometara ograde. Negde je ona čvršća i stabilnija, a negde samo žičana“, kaže Vasić.

Međutim, pojašnjava profesor, ovo što se sada dešava nije samo posledica ukupne politike i problema koji postoje između SAD i zemalja Centralne Amerike, a kojima pripada i Meksiko, već i nekoliko drugih okolnosti.

„Jedna od njih je da je u poslednja tri meseca prošle godine oko 70.000 ljudi prešlo granicu SAD iz zemalja Centralne Amerike, ali i iz zemalja Južne Amerike. To je bio jedan talas koji je uprkos svim zabranama i pretnjama uspeo da se probije. Međutim, kada je reč o samom Hondurasu, situacija je dosta složenija. I u Hondurasu i u Gvatemali na vlasti su proaemerički režimi koji uvažavaju interese Amerike i od nje primaju određena sredstva. Međutim, Tramp je bio tu restriktivan i kako te zemlje nisu uspele da ispune njegov zahtev i zaustave migracije svog stanovništva ka SAD, on im je uskratio sredstva koja su im bila namenjena od po nekoliko stotina miliona dolara, i iskoristio ih za izgradnju zida prema Meksiku“, napominje bivši ambasador.

© AP Photo / Sandra SebastianHiljade migranata iz Hondurasa krenulo ka Americi
Preti li velika seoba naroda koja će trajno promeniti Ameriku  - Sputnik Srbija
Hiljade migranata iz Hondurasa krenulo ka Americi

Time je, kako kaže, napravljena prava socijalna drama, na koju se početkom decembra prošle godine nadovezao i uragan Eta koji je zahvatio dobar deo centralnoameričkih zemalja.

„Uraganom je najviše bio pogođen Honduras, pa je sredinom decembra usledio prvi talas kada je bukvalno 500 migranata „protrčalo“ kroz Meksiko i „upalo“ u SAD. Potom je usledio novi talas migracija, ohrabren najavom novoizabranog predsednika Bajdena da će promeniti politiku koju je do sada vodio Tramp, pa je put SAD krenulo nekoliko hiljada stanovnika iz najsiromašnijih, južnih krajeva Hondurasa. To nisu, kao u Evropskoj uniji, izbeglice u najvitalnijim godinama života, nemaju mobilne telefone i nisu moderno obučeni. Reč je o čitavim porodicima, odnosno roditeljima sa malom decom, a često su i sa bakama i dekama. To su ljudi koji su ostali bez krova nad glavom, bez hrane i posla u ionako siromašnoj zemlji u kojoj je stopa uličnog kriminala u porastu. Oni su prvo krenuli ka severu svoje zemlje, gde ih je čekala i pretnja predsednika Gvatemale da će rasporediti pojačane policijske snage, što on i jeste učinio, ali to očigledno nije bilo dovoljno da ih zaustavi“, primećuje sagovornik Sputnjika.

Meksiko u nezavidnoj situaciji

Tako je, zaključno sa nedeljom, oko 8000 migranata iz Hondurasa uspelo da uđe u Gvatemalu i kreću se ka Meksiku, koji se sada nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji.

„Meksički predsednik je bio primoran da, u dogovoru sa Trampom, omogući da deo ljudi iz SAD, koji predstavljaju jednu vrstu žandarmerije, bude raspoređen na granici na jugu Meksika, na delu gde se Meksiko graniči sa Gvatemalom, da bi zaustavili taj prolaz. Ali, ta granica je veoma velika i nije je lako čuvati, pa verovatno neće uspeti da zaustavi sve te migrante“, ocenjuje Vasić.

Ono što u celoj situaciji ohrabruje, napominje bivši ambasador, je to što su se predsednik Meksika i Bajden dogovorili da uspostave jednu novu strategiju prema migrantima.

„Ta strategija još nije bliže definisana i neće biti tako lako i brzo izrađena i sprovedena, ali njen naglasak jeste da se pomoć pruža stanovnicima u zemlji u kojoj žive. Dakle, ako su im srušene kuće, da im se omoguće finansijska sredstva, dostavi materijal ili nove montažne kuće. Da se osmisle načini kako da se pomogne tim siromašnim ljudima da nađu sigurnost u svojoj zemlji, da ne bi kretali dalje na sever i put SAD. Očekuje se da će ova strategija biti formulisana u prvih 100 dana nove vlasti“, zaključuje prof. dr Dušan Vasić za Sputnjik.

Prema navodima budućeg Bajdenovog šefa kabineta Rona Klejna, novi američki predsednik će odmah posle inauguracije u sredu početi da donesi predsedničke uredbe s namerom da promeni brojne politike. Prvog dana će ukinuti zabranu ulaska u SAD za državljane nekih većinski muslimanskih zemalja, ali i podneti zahtev da se SAD ponovo priključe Pariskom sporazumu o klimatskim promenama i naložiti obavezno nošenje maski u federalnim objektima i tokom putovanja između saveznih država.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala