Petar Handke, nobelovac koji je na najvećem platnu književnosti pokazao Srbiju

© AP Photo / Jonas EkstromerNobelovac Peter Handke tokom govora u Švedskoj akademiji u Stokholmu.
Nobelovac Peter Handke tokom govora u Švedskoj akademiji u Stokholmu. - Sputnik Srbija
Pratite nas
U ovom veku se sigurno ništa slično nije dogodilo za srpsku književnost i kulturu kao dodela Nobelove nagrade Peteru Handkeu koji je na tom najvećem platnu književnosti u Evropi pokazao Srbiju, smatra prof. dr Aleksandar Jerkov.

Srpska kultura ušla u horizont svetske književnosti

„Ništa nije moglo imati tako veliki značaj kao taj trenutak. Ako već nije nagrađena srpska književnost, onda makar da građa srpske kulture uđe u horizont svetske književnosti. A tu građu srpske kulture i prirode sveta i života u srpskim predelima prepoznajemo kao lepu potvrdu da i mi postojimo. To je odjednom prikazano Evropi na najvećem platnu književnosti i Handke je celinom svoga dela indirektno doneo tu nagradu pomalo i za nas“, napominje Jerkov.

Naglašavajući značaj pojave nedavno objavljenog zbornika „Handke u Srbiji“ čiji je izdavač Udruženje prevodilaca Srbije, profesor Jerkov ističe ozbiljnost sa kojom se pristupilo izradi detaljne piščeve biografije, istorijatu recepcije Handkeove književnosti kod nas, ali i stručnih analiza pojedinačnih književnih, esejističkih, dramskih, filmskih dela austrijskog nobelovca.

On podseća da ništa u vezi sa austrijskim piscem nije jednostavno budući da ništa u njegovom životu nije bilo sasvim regularno.

„Ni Nobelova nagrada nije došla u uobičajenim okolnostima, uručena mu je tek nakon velikog skandala oko njene dodele. A Handke i Olga Tokarčuk su takoreći došli u pomoć Nobelovom komitetu da ga spasu od njegovog sopstvenog rada i nereda, jer je počeo da dodeljuje priznanje na granici diskursa, nagrađujući popularnu literaturu ili kantautorsku poeziju. Handke i Tokarčuk su autori koji dolaze iz perspektive svetske književnosti kao neka vrsta reintegracije Nobelovog komiteta i književnosti onakve kakva književnost jeste“, smatra Jerkov.

Među svetskim klasicima u ediciji „Reč i misao“

Podsetivši da je dodela Nobelove nagrade Handkeu za Srbiju bila događaj par ekselans, naš sagovornik kaže da to ne znači da je i dalje odgovor na pitanje šta nam Handke znači jednostavan i lak.

„Bojim se da je to protivurečna stvar i teško pitanje, jer ono ne uključuje samo 2020. godinu. Jedno je šta nam Handke znači najmanje 30 godina, od 1990. do 2020, gledano kao celina, drugo je šta nam znači pre 1990. kad nije bilo istorijskih, političkih, ideoloških i drugih antagonizama, ili bar nisu bili tako razvijeni. Obično mislimo da nije dovoljno čitan ili igran. Ali onda vidite da je to jedna lepa desetina knjiga koje su prevođene i kod nas i u regionu. I tu takođe vidite da postoje dva koloseka: na jednom su knjige koje jedva da je neko uzeo u ruke, a s druge strane, to je pisac koji je kod nas objavljivan u ediciji „Reč i misao“ gde nema obične popularne knjige nego dela svetskih klasika. Handke je odavno viđen u tom krugu“, podseća Aleksandar Jerkov.

Da je Handke imao neverovatan ili snažan uticaj i da je stavio pečat na srpsku književnost bilo bi preterano tvrditi, kaže Jerkov. Ipak pojavu Zbornika „Handke u Srbiji“ kao i objavljivanje knjige „Istorija iza pripovesti“ (u izdanju kuća „Prometej“, „Makarije“, RTS i Srpsko narodno pozorište) u kojoj su objavljeni Handkeovi eseji o Jugoslaviji smatra važnim za našu kulturu i razumevanje dela austrijskog pisca.

© AFP 2023 / JONAS EKSTROMERProšlogodišnjni laureati Nobelove nagrade za književnost, Olga Tokarčuk i Peter Handke
Petar Handke, nobelovac koji je na najvećem platnu književnosti pokazao Srbiju - Sputnik Srbija
Prošlogodišnjni laureati Nobelove nagrade za književnost, Olga Tokarčuk i Peter Handke

Sačuvao buntovnički impuls

Na pitanje koliko je loše za pisca kada nije dovoljno čitan, a istovremeno za njega vlada veliko interesovanje, pisac Igor Marojević odgovara da svakako nije zahvalno kada autorovo ime i prezime i njegova pojava po percepciji premaše samo delo.

„Najveći, oni sa integritetom, koji su strpljivi umeju da izađu na kraj. Handke je umeo da se iznervira prilikom raznih provokacija, upadao je u lako u komflikte i izvan javnih nastupa i siguran sam mu to nije baš sasvim prijalo“, smatra Marojević i dodaje:

„On je bio više prisutan kod nas kao figura, ali i na Zapadu isto. Primetio sam da ljudi Handkea najviše znaju preko filmova. To je sve šljunak u cipeli i on je to uspeo da iznese, sačuvao je buntovnički impuls, čak i posle dodele Nobelove nagrade“, kaže naš sagovornik.
© Sputnik / Dejan SimićPeter Handke u Beogradu na konferenciji povodom dve decenije NATO bombardovanja Srbije
Petar Handke, nobelovac koji je na najvećem platnu književnosti pokazao Srbiju - Sputnik Srbija
Peter Handke u Beogradu na konferenciji povodom dve decenije NATO bombardovanja Srbije
Pisce diskredituju društveno-politički radnici

Istučući da je dodela Nobelove nagrade Handkeu za njega, kao nekog ko veruje u književnost, jako značajna jer vraća veru u to da je književnost konačno ponovo postala glavni kriterijum, Igor Marojević podseća i na snagu sa kojom Peter Handke uspeva da prevaziđe jednu po svemu neverovatnu izloženost:

„U ovoj informacionoj eri ne znam ni jedan primer takve izloženosti. Ono što su bile reakcije koje su došle sa eksjugoslovenskog prostora i dobrim delom iz Beograda, zaista je sramotno. Te pokušaje da diskreditujete pisca zbog njegovih ideoloških uverenja rade društveno-politički radnici koji posmatraju književnost kao satelit ideologije, ako ne čak i dnevne politike, što je poraz književnosti unutar nje same. Taj imperativ tačno propisane angažovanosti već dugo nije u modi. Književni život je maraton i književnik, naročito onaj apartnog delovanja i pisma, mora biti jako strpljiv i verovati u ono što radi“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala