Tragom nestale pesme „Bitlsa”: Rastko Ćirić za „The Rubber Soul” nagrađen u Kaliforniji

© Foto : Sputnjiku ustupio Rastko ĆirićRastko Ćirić u dugometražnom dokumentarnom filmu Dinka Tucakovića ”The Rubber Soul Project ”(2004)
Rastko Ćirić u dugometražnom dokumentarnom filmu Dinka Tucakovića ”The Rubber Soul Project ”(2004) - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na velikom konkursu „Global Music Awards“ u Kaliforniji, posvećenom nezavisnim autorima i muzici svih žanrova, Zlatnu medalju osvojio je projekat „ „The Rubber Soul” Rastka Ćirića inspirisan nestalom pesmom grupe „Bitlsi“.

Srebrnu medalju je osvojila srpska pijanistkinja Branka Parlić, a Bronzanu Nebojša Ignjatović za muziku za najnoviji animirani film Rastka Ćirića „Svetlosti i senke“.

Od nestale pesme „Bitlsa“ do velikog projekta

„Mi smo zaokružili projekat 'The Rubber Soul' izdavanjem drugog albuma 2015. godine i obradovao sam se da sam ga se konačno otarasio. Pretprošle godine sam snimio novi album 'Tropical Breakfast' i psihički se naštelovao da radim na promociji novog albuma, a evo sada se stari projekat povampirio i stavio sebe u prvi plan“, kaže za Sputnjik poznati ilustrator i animator Ćirić povodom značajnog priznanja.

Ceo projekat je krenuo 1993. kada je Ćirić u jednoj knjizi pronašao informaciju da je postojala pesma „The Rubber Soul", a koje nema na istoimenom albumu grupe „Bitlsi".

„Strašno me je kopkalo kako je ta pesma izgledala. Razmišljao sam, preturao različite varijante i moja prva ideja je bila da 14 autora, koliko je numera na albumu ‘The Rubber Soul’, napravi svoju verziju nepostojeće pesme, onako kako je oni zamišljaju. Tada to nije bilo moguće. Bile su sankcije, ratovi i beznađe. Nikom nije bilo do svirke. Onda sam sreo Gorana Skrobonju i on mi je napisao prvu pesmu i tako je sve krenulo”, objašnjava Ćirić.

Prvu ploču Ćirić i Skrobonja su objavili 1995. godine sa 15 numera, a glavni učesnici su bili Nebojša Ignjatović Nebe, Miroslav Cvetković Cvele i Čeda Macura.

Reditelj Dinko Tucaković je 2004. godine snimio dugometražni dokumentarni film o projektu, a onda se 2012. pojavio Igor Kordej koji je producirao i dizajnirao boks izdanje sa dva CD-a, film i dve knjige Gorana Skrobonje (novela „Gumena duša“ i knjiga o projektu).

„Sve je to završeno i promovisano 2015. godine i sada se ponovo probudilo iz sna“, primećuje Ćirić.

Prva nagrada za muziku

Na dva albuma objavljene su 32 pesme inspirisane nepostojećom numerom grupe „Bitlsi", a naknadno je nastala i 33. – „The Minsk Sunrise" poslata u Belorusiju i predstavljena na velikom koncertu povodom 80 godina od rođenja i 40 godina od smrti Džona Lenona.

Projekat je okupio 50 muzičara i ukupno 130 ljudi.

„Dugo je taj projekat živeo. Taj boks je dosta efektno napravljen, luksuzno izdanje. Mislim da ne postoji nijedan muzički projekat tako opremljen“, ističe nagrađeni umetnik.

Profesoru na Fakultetu primenjenih umetnosti Rastku Ćiriću je ovo i prva nagrada za muziku.

„Čoveku je uvek draže kada dobije nagradu za ono što mu nije prvo opredeljenje, što mu nije glavna okupacija, mada je muzika uvek deo mog stvaralaštva. Animacija se sastoji od slike, pokreta i zvuka“, dodaje naš sagovornik.

© Foto : Sputnjiku ustupio Rastko ĆirićIz filma "Svetlosti i senke" Rastka Ćirića
Tragom nestale pesme „Bitlsa”: Rastko Ćirić za „The Rubber Soul” nagrađen u Kaliforniji - Sputnik Srbija
Iz filma "Svetlosti i senke" Rastka Ćirića

Faust, čovek koji je prodao senku đavolu

Nebojša Ignjatović, važan učesnik projekta „The Rubber Soul", u Kaliforniji je dobio nagradu za muziku iz Ćiričevog nanovijeg crtanog filma „Svetlosti i senke“.

„To je stilizovana verzija Geteovog 'Fausta'. Ceo Faust za 10 minuta. To je priča o čoveku koji je prodao senku đavolu. Senke su prikazane rukama. Glavni junaci su dve ruke koje mogu biti ruke gledaoca ili autora. Jedna ruka je čovek, druga đavo i to je zapravo pozorište senki“, objašnjava autor.

Film obiluje simbolima, zbog čega ga je možda teško razumeti, napominje Ćirić.

„Ljudi se danas teško koncentrišu i teško čitaju simbole, ali ako se zainate mogli bi da razumeju. Mislim da su se ljudi ulenjili zbog svih medija - televizije, kompjutera, interneta. Ne krivim ih. U toj poplavi informacija, kojima je čovek izbombardovan, teško je znati kom sadržaju se treba posvetiti, na koji se koncetrisati i tumačiti ga“, smatra poznati ilustrator.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala