Kurti i Vjosa Osmani idu zajedno na izbore – šta to znači za Beograd

© AP Photo / Visar KryeziuAljbin Kurti
Aljbin Kurti - Sputnik Srbija
Pratite nas
Sporazum o zajedničkom nastupu na prevremenim parlamentarnim izborima, zakazanim za 14. februar, između Pokreta Samoopredeljenje Aljbina Kurtija i Liste Vjose Osmani, po kojem je Osmani kandidat za predsednika Kosova, a Kurti za premijera, uzburkao je duhove u Prištini, ali i otvorio pitanje -  šta to znači za Beograd?

U zajedničkom sporazumu koji su potpisali lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti i v.d. predsednica Kosova Vjosa Osmani navodi se da će se „posvetiti pravosudnom sistemu i beskompromisnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, a kao prioritet navedena je i zajednička obaveza u sagledavanju zakonodavstva i „odgovorno sprovođenje neophodnih reformi u skladu sa evropskim standardima u cilju integracije Kosova u Evropsku uniju“, kao i za članstvo u NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama.

Kada je u pitanju dijalog sa Srbijom, dve strane su se obavezale na jedinstvenu i sveobuhvatnu zastupljenost u donošenju odluka u tom procesu.

Šta znači za Beograd udruživanje Kurtija i Vjose Osmani

Na pitanje kako će se „udruživanje snaga“ Kurtija i Osmanijeve odraziti na odnose Beograda i Prištine u slučaju da oni nakon izbora u južnoj srpskoj pokrajini budu na pozicijama da odlučuju, Milovan Drecun, predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju u Skupštini Srbije, kaže da je bilo očekivano da se ljudi sa tako ekstremnim političkim stavovima ujedine i zajedno izađu na izbore.

„Njihov cilj je da zajedničkim nastupom ostvare što bolji rezultat i da pokušaju da nakon izbora kompletnu vlast uzmu u svoje ruke. Njihovi stavovi su potpuno jasni po pitanju formiranja Zajednice srpskih opština, realizacije Briselskog sporazuma, dogovora postignutog u Vašingtonu i uopšte dijaloga sa Beogradom, i ukazuju na to da su oni skloni jednostranim potezima, kao i da nisu pouzdan sagovornik u eventualnim razgovorima jer ne ostavljaju prostora za postizanje bilo kakvog kompromisnog rešenja“, smatra Drecun.

Prema njegovom mišljenju, ukoliko dvojac Kurti-Osmani postigne dobar rezultat na izborima i preuzme izvršnu vlast, sa njima će biti izuzetno teško voditi bilo kakav dijalog, a posebno će biti teško postići neko rešenje.

„Čini mi se da će u tom slučaju ovo udruživanje veoma brzo pokazati da će dijalog Beograda i Prištine naići na izuzetno veliku prepreku koja će onemogućiti bilo kakav napredak u tim razgovorima, ako do njih naravno uopšte i dođe“, kaže Drecun.  

Istoričar Dragomir Anđelković veruje da kod nas postoji mit o tome da su neke albanske grupacije agresivnije, a neke mekše.

„Naprosto, sve one imaju isti cilj u odnosu na Beograd, samo se razlikuju u taktici. Kod njih se pitanje agresivnosti kreće cik-cak, pa u jednom momentu i oni koji su bili relativno mirni u jednom periodu mogu da postanu mnogo agresivniji i obrnuto. Jednostavno, ideološki su svi oni do maksimuma antisrpski i velikoalbanski nastrojeni, a sve ostalo je taktika“, objašnjava Anđelković.

Kako kaže, ta koalicija će tokom kampanje verovatno imati agresivniju retoriku, ali to ne znači da će politički kasnije u svom delovanju biti gori, jer sve albanske vlasti koje smo imali bile su jednako antisrpske.

Da li će Kurti žrtvovati Vjosu Osmani

Zajednički nastup na izborima više će, uveren je politikolog sa Kosova Nedžmedin Spahiu, doneti lideru Samoopredeljenja nego Vjosi Osmani.

„Kurti time dobija dobar deo glasača bivše partije Vjose Osmani i tako oslabljuje Demokratski savez Kosova (LKD), kao najjaču protivničku stranu. Dobija dakle više glasova nego što bi uzeo bez nje, kao i pojačanje u vidu ljudi koji su okupljeni oko Osmanijeve. Sa druge strane, on će biti u poziciji da je „žrtvuje“ kada god na red dođu pregovori za stvaranje vlade ili za izbor novog predsednika“, kategoričan je Spahiu.

Predsednika, podseća sagovornik Sputnjika, mora da izabere dve trećine poslanika u parlamentu.

„Nema šanse da ona bude izabrana, osim ako Kurti na izborima ne ostvari takav rezultat da dobije dvotrećinsku većinu u parlamentu. Međutim, nije realno očekivati da će Kurti to dobiti, pa će verovatno morati da napravi koaliciju sa nekim drugim strankama, a Ramuš Haradinaj je, na primer, insistirao na tome da ako neko sa njim želi koaliciju on mora biti predsednik. To traže i druge stranke, pa da bi izabrao predsednika Kurti će morati da napravi koaliciju sa nekim i moraće da žrtvuje Vjosu Osmani. Osim, naravno, ako recimo Amerikanci žele da Vjosa Osmani bude predsednica, onda će oni naterati poslanike manjina da glasaju za nju i tako bi onda mogla da se dostigne dvotrećinska većina u parlamentu koja bi joj dala podršku za izbor“, objašnjava Spahiu.

Udruživanje sa Kurtijem izazvalo je, dodaje Spahiu, velike kritike na račun Vjose Osmani od strane albanskih političara, medija i političkih komentatora.

„Ona je u vrlo teškoj situaciji jer je mnogima u interesu da se na nju okome i da je napadaju kako bi je politički uništili i kako bi prelomili taj trend po kome Kurti pobeđuje na izborima. Njena bivša stranka LDK je optužuje za otimanje glasova, a i Demokratska partija Kosova (PDK) smatra da se njenom saradnjom sa Kurtijem ojačava Samoopredeljenje. Napadi dolaze i od strane Alijanse za budućnost Kosova (AAK) jer Vjosa Osmani sada postaje konkurent za mesto predsednika, na koje inače cilja Ramuš Haradinaj“, kaže Spahiu. 

Ni sam Kurti joj, ocenjuje naš sagovornik, nije dao puno prostora za buduće političko delovanje jer je ovim sporazumom njenoj Listi dao samo deset poslaničkih mesta.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala