SAD bi da sankcijama spreče ulazak Rusije u elitu proizvođača civilnih aviona

© Sputnik / Olivera Ikodinović MS-21 - prvi ruski putnički uskotrupni avion za srednja putovanja imao je svoj prvi demonstracioni let na avio-salonu MAKS-2019, a u jednom od paviljona prikazana je i njegova maketa
 MS-21 - prvi ruski putnički uskotrupni avion za srednja putovanja imao je svoj prvi demonstracioni let na avio-salonu MAKS-2019, a u jednom od paviljona prikazana je i njegova maketa - Sputnik Srbija
Pratite nas
Sjedinjene Države udaraju na rusku civilnu avijaciju. To se dogodilo skoro odmah nakon što je prvi let izveo konkurent američkog „Boinga“ ruski avion MS-21 sa ruskim, a ne američkim motorom. Kao i sa „Severnim tokom 2“, nove sankcije imaju konkretan cilj.

SAD su objavile novu sankcioni listu na kojoj se našla 41 ruska kompanija, uključujući i desetak ruskih avio-industrijskih preduzeća. Na spisku su, između ostalog, korporacija „MiG“, „Civilni avioni Suhoj“, kompanije „Suhoj“ i „Tupoljev“, korporacija „Irkut“, fabrika helikoptera Kazanj....

Režim sankcija za ruska preduzeća  

Šta sankcije zabranjuju? „Iz objavljenih informacija sledi da američke kompanije moraju da dobiju licence za saradnju sa preduzećima sa spiska, saopštila je pres-služba Ujedinjene proizvodne korporacije.

Zapravo, sankcije ograničavaju ruska preduzeća u saradnji sa američkim dobavljačima komponenata ili dobavljačima iz drugih zemalja u kojima je velik udeo američkog biznisa. Međutim, postoji izlaz: američki dobavljač može dobiti dozvolu za isporuku robe uslovnoj korporaciji „Irkut“ ili drugim kompanijama sa spiska. Ipak, da li će dobiti takvu dozvolu je čista sreća, a sve isključivo zavisi od Vašingtona. 

U takvim uslovima ruska avio-industrija radi od leta. Stvar je u tome što je u junskom paketu sankcija propisana ova šema. Samo što nije postojala određena lista kompanija, već se radilo o isporuci komercijalnih proizvoda ruskoj kompaniji, koja bi se mogla nazvati „krajnjim vojnim korisnikom“. 

Drugim rečima, režim prema kojem se zahteva dozvola za isporuku određenih proizvoda u Rusiju je na snazi od juna. Jedina razlika je u tome što su ranije američki dobavljači morali sami da nagađaju koje kompanije pripadaju „krajnjem vojnom korisniku“. A američki zakon koji je usvojen 22. decembra precizira spisak ovih kompanija. 

Izvor ruskog portala „Vzgljad“ uverava da je deo dozvola koje omogućavaju saradnju sa ruskim kompanijama već dobijen, dok je drugi deo u procesu odobravanja. Ali glavno je to što američke sankcije služe kao poluga za pritisak – licencu u bilo kom trenutku mogu da ne izdaju ili da je ne produže. 

OAK ističe da od svojih stranih partnera nisu dobili obaveštenja o prekidu saradnje i da se sprovođenje avijacionih programa nastavlja. 

Eksperti su uvereni da je glavni cilj SAD da nanese udar ruskom projektu aviona MS-21. Ova jedinstvena letelica preti da uništi duopol Boing i Erbas na globalnom tržištu proizvodnje aviona. Ranije su Sjedinjene Države već pokušale da zaustave projekat, lišavajuću ga kompozitnih materijala. A kompozitno crno krilo je „nou-hau“ ruskog aviona. Uslovi projekta su se se zaista promenili, ali Rusija je rešila ovaj problem tako što je zamenila strane komponente svojim, ruskim. Stoga je Vašington otišao korak dalje. 

Najsloženiji i najskuplji deo na MS-21 je motor. A najnoviji ruski avion je opremljen američkim motorom PW1400G-JM kompanije „Prat end Vitni“. Zabrana isporuke tog motora mogla bi da stavi tačku na ruski projekat. 

© Sputnik / Maksim Blinov / Uđi u bazu fotografijaPrvi let MS-21-310 sa novim ruskim motorima
SAD bi da sankcijama spreče ulazak Rusije u elitu proizvođača civilnih aviona  - Sputnik Srbija
Prvi let MS-21-310 sa novim ruskim motorima

Ruski avion sa ruskim motorom

Međutim, to više nije moguće. Prošle nedelje MS-21 je izvršio svoj prvi let sa motorom PD-14 ruske proizvodnje. Ovo je ogromno dostignuće za rusku industriju motora i aviona. Zapravo, Amerikanci su se uplašili ovakvog napretka. 

„SAD ovim sankcijama ubijaju dve muve jednim udarcem. Ne dozvoljavaju Rusiji da se tehnološki razvija. I ne dozvoljavaju da istisnemo sa ruskog tržišta njihove omiljene firme“, smatra glavni urednik sajta „Avia.ru“ Roman Gusarov. 

Ruske avio-kompanije mogu postepeno da prestanu da kupuju američke avione u korist domaćih. Potražnja u Rusiji za avionima MS-21 može da obezbedi veliki posao fabrici u narednim decenijama. 

„SAD dobro znaju da će MS-21 polako potiskivati ’Boing‘ sa ruskog tržišta. Ruski avioni su i noviji, i jeftiniji. Deset aviona ’Boinga‘ vredi milijardu dolara, a na našem tržištu leti ih na stotine. Odnosno, reč je o desetinama milijardi dolara. Što više Amerikanci uspeju da odlože komercijalnu eksploataciju aviona MS-21, to će više zaraditi na nama. Jer mi ne samo da kupujemo njihove avione nego i trošimo novac na njihove delove i održavanje. A to je još koja desetina milijardi. Niko ne bi želeo da izgubi takvu zlatnu koku“, objašnjava Gusarov. 

„Moramo priznati da su američke sankcije primer nelojalne konkurencije. SAD pokušavaju da stvore probleme konkurentima koji razvijaju svoju industriju civilnih aviona“, slaže se šef analitičkog odeljenja AMarkets Artjom Dejev. 

A ove sankcije možda nisu poslednje. „Što je bliža primena projekta MS-21, to je veći pritisak sankcija“, ubeđen je Gusarov. On navodi primer da će možda Amerikanci reći da je Rusija navodno ukrala tehnologiju iz SAD i da je zato konstruisala ruski motor PD-14. Na osnovu toga Amerikanci mogu zabraniti rad ovih motora širom sveta. Na kraju, MS-21 može ostati i bez američkih, i bez ruskih motora. A to je srce aviona. 

I Evropljani strepe od ruske konkurencije

Među rizicima je i sertifikacija MS-21 i ruskog motora od strane evropskog regulatora. Brisel zapravo nije previše zainteresovan za uspešan završetak ruskog projekta, jer je MS-21 konkurent ne samo „Boingu 737“, već i „Erbasu A320“. Evropljanima je ionako teško da se bore protiv američke korporacije na svetskom tržištu, a sada je još i Rusija tu sa svojim MS-21. Ruska avio-kompanija „Aeroflot“ u svom parku ima uglavnom avione „Erbas“, ali ruski prevoznik je već postao glavni kupac MS-21. Stoga Evropljani nisu ništa manje zainteresovani od SAD za stopiranje glavnog ruskog projekta civilnog aviona. Drugo je pitanje da li će se oni usuditi na tako očiglednu nelojalnu konkurenciju.   

Što se tiče vojnih aviona, ne bi trebalo da bude problema sa američkim komponentama. „U vojnoj avijaciji već duže vreme ne koristimo strane komponente“, saopštili su iz OAK. 

Ne bi trebalo da strada ni avion Il-114-300 sa ruskim motorom, koji je prošle nedelje uzleteo. Prvobitno je konstruisan samo od ruskih komponenti, jer se ovaj avion pravi za ruske regione, što znači da mora biti jeftin, otporan na ruske mrazeve i imati mogućnost da sleti čak i na loše aerodrome.  

Ali SSJ-100 i MS-21 su osetljivi na američke sankcije. Zašto i ovi avioni prvobitno nisu bili potpuno od ruskih komponenti?

„Ovi projekti su nastali početkom dvehiljaditih, kada je Rusija još uvek verovala u međunarodnu saradnju, u slobodu tržišta, da ćemo na međunarodnom konkursu odabrati najbolje proizvode i integrisati ih u novi avion. To je urađeno kada je napravljen SSJ-100. Projekat MS-21 je započet na isti način. Međutim, tokom njegove realizacije počeo je rat sankcijama“, objašnjava Gusarov. 

Pozitivan momenat svih ovih sankcija je upravo u preokretu do kog su dovele – u zameni uvezenih proizvoda i stvaranju sopstvenog proizvoda sa dodatom vrednošću. 

OAK je već pokrenuto projekat SSJ-Nju. Ovde se ne radi o stvaranju novog aviona, već o zameni uvezenih komponenti na već postojećem SSJ-100. U početku se SSJ-100 sastojao od 60-70 odsto stranih delova. Međutim, zahvaljujući novom projektu, ogromna većina delova aviona trebalo bi da bude ruske proizvodnje. „Mi smo tehnološki porasli i modernizovali se za jednu deceniju. Naučili smo da pravimo delove dobrog kvaliteta, koji nisu nimalo lošiji od stranih dobavljača. Ali proces zamene uvoznih komponenti zahteva vreme i dodatne troškove, koje ćemo morati da prihvatimo“, kaže Roman Gusarov. 

Jedna od bolnih tačaka Rusije je nerazvijena radio-elektronska industrija. „Samo na polju elektronskih komponenti ruska avijacija koristi oko 50 odsto domaćih proizvoda, a ostatak se isporučuje iz inostranstva. U svemirskoj sferi udeo ruske elektronike je 80 odsto, u odbrambenoj industriji 60 odsto. Sve ove oblasti kritično zavise od isporuka iz inostranstva“, ističe Dejev. 

„Stoga će najbolji odgovor Rusije na ove neprijateljske poteze SAD biti prevazilaženje sankcija korišćenjem svih unutrašnjih rezervi i resursa, rada i mozga, smatra Gusarov. „Prodaja jednog MS-21 u Rusiji značiće jedan ’Boing‘ manje koji nisu kupili naši prevoznici“, zaključuje on. 

Pročitajte i:

Pogledajte i prezentaciju aviona MS-21 sa video-bloga Dmitrija Rogozina:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala