„Neuračunljivi“ Tramp: Šta se može 25. amandmanom

© AP Photo / Evan VucciDonald Tramp
Donald Tramp - Sputnik Srbija
Pratite nas
Predsednica Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi pozvala je predsednika Trampa da podnese ostavku i zapretila da će pokrenuti impičment na osnovu 25. amandmana Ustava SAD. Šta se može ovim amandmanom i da li je ovo poslednji pokušaj Trampovih protivnika da ga proglase „neuračunljivim“, smene i zauvek isključe iz politike?

Pored Pelosijeve i grupa od 120 kongresmena i 17 senatora SAD zahteva smenu Trampa jer su njegove pristalice u sredu upale u zgradu Kongresa na Kapitol hilu u Vašingtonu, a tom prilikom više osoba je u neredima izgubilo život. Demokrate su događaje označile kao „pobunu protiv Amerike“, a njihov vođa u Senatu SAD Čak Šumer zatražio je od potpredsednika Majka Pensa da smeni Trampa s predsedničke funkcije.

Šta se može 25. amandmanom

Prema rečima Milana Krstića sa Fakulteta političkih nauka, urednika portala „američkiizbori.rs“, 25. amandman američkog Ustava ima šire značenje i reguliše čitavu proceduru nasleđivanja predsednika od strane potpredsednika, ukoliko je predsednik sprečen da obavlja dužnost.

„On reguliše i situacije u kojima je, recimo, predsednik stradao. Naime, ovaj amandman je i donet tim povodom, nakon ubistva Džona Kenedija, jer je postojala potreba da se ta pravna praznina reguliše i da se precizira da potpredsednik zapravo postaje predsednik, a ne samo vršilac dužnosti predsednika u takvim slučajevima. Samo jedan deo 25. amandmana precizira ovu okolnost u kojoj je predsednik neuračunljiv, a to je stavka četiri ovog amandmana i da bi se ona aktivirala neophodno je da većina članova administracije koju je predsednik izabrao, odnosno većina članova njegovog kabineta uključujući i potpredsednika, konstatuje da je predsednik neuračunljiv. Do sada se to nije događalo, odnosno od 60-tih godina kada je ovaj amandman usvojen pa do danas nismo imali ovakve okolnosti“, objašnjava Krstić za Sputnjik.

Kolumnistinja „Nedeljnika“ Ljiljana Smajlović veruje da će demokrate i neki republikanci nastaviti da insistiraju na Trampovoj smeni primenom 25. amandmana, iako je on osudio nerede u Vašingtonu i izjavio da se okreće mirnom prenosu vlasti. 

Demokrate su, podseća, tokom četiri godine Trampovog mandata pokušavale da u javnom mnjenju izgrade i dokažu tezu da je on mentalno nestabilan čovek za koga je opasno da bude predsednik te da bi ga trebalo smeniti, ali da nikada nisu uspeli da izgrade stvarnu podršku za taj predlog.

Međutim, kako dodaje, želja Trampovih protivnika da primene čuveni „25-ti“ je  potpuno nebitna jer je u ovoj situaciji važno samo šta misli potpredsednik Majk Pens, koji bi u slučaju Trampove smene preuzeo dužnost predsednika.

„Na Si-En-En-u je bila vest da Nensi Pelosi, koja ovo javno zahteva, nije uspela da Majka Pensa dobije ni telefonom. Koliko mi je poznato, američki potpredsednik smatra da to nije dobra ideja niti rešenje, te da bi to unelo još više haosa u sadašnju situaciju. Pritom, kada bi Pens i hteo da pokrene 25. amandman, opet bi mu trebalo više od polovine članova Trampovog kabineta. Ali, taj kabinet je počeo da se osipa i već su dva člana podnela ostavku, pa bi sve to bilo relativno teško izvesti. Tako da ne verujem da će on biti smenjen pomoću ovog amandmana, tim pre što nije propustio ni jedan rok kada je reč o transferu vlasti. On je dozvolio da savezne ustanove sarađuju sa Bajdenovim timom u predaji informacija i smeni institucija mnogo pre nego što je javno rekao da će mirno predati vlast“, kategorična je sagovornica Sputnjika. 

Kome odgovara Trampova smena

Milan Krstić smatra da je pozivanje na 25. amandman više bio odvraćajući faktor, kako bi Tramp bio sprečen da ide dalje u neku vrstu radikalizacije situacije i kako bi se sprečilo da se eventualno, na dan inaguracije Džozefa Bajdena, ponove ovakvi protesti.

On ne misli da demokrate veruju da će uspeti u tome da većina Trampove administracije predsednika proglasi neuračunljivim, a sa druge strane, kako dodaje, deluje da ni Džozef Bajden ne želi takav scenario, jer mu je u interesu da se strasti stišaju i da pokuša da pomiri naciju.

Tramp je sada u defanzivi, a ukoliko bi se nastavilo sa insistiranjem na tome da se on opozove to bi moglo dodatno da razljuti njegove pristalice. To Bajdenu ne odgovara, ali odgovara nekim ljudima u okviru Demokratske partije koji smatraju da je neophodno poslati simboličnu poruku da niko ne sme da naruši poredak. Predsednica Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi je glavna u tom radikalnijem pristupu, kao i neki članovi levog krila demokrata. Ali, to odgovara i nekim republikancima koji smatraju da je ovo prilika da se Tramp jednom za uvek delegitimiše i da bi njegovim opozivom pre isteka mandata i simbolički sprečili da on nadalje bude vođa Republikanske partije i da se možda opet, za četiri godine, na unutarstranačkim izborima kandiduje za predsedničkog kandidata ove partije“, smatra Krstić.

Vođa demokrata u američkom Senatu Čak Šumer poručio je da bi, ukoliko potpredsednik i vlada odbiju da reaguju, Kongres trebalo da izglasa opoziv predsednika. Međutim, za taj potez demokratama je potrebna i podrška republikanaca, a među onima koji javno pozivaju na opoziv Trampa nalazi se samo jedan republikanac - član Predstavničkog doma iz Ilinoisa Adam Kinzinger, koji je takođe predložio da se Tramp ukloni iz Bele kuće jer nije sposoban da vodi zemlju.

Hoće li Tramp krivično odgovarati zbog nereda u Vašingtonu

Ali, 25. amandman možda nije jedini način da se zapečati politička karijera odlazećeg predsednika. Naime, vršilac dužnosti američkog državnog tužioca Majk Šervin rekao je da će njegova kancelarija razmotriti podizanje optužnice protiv svakoga ko je učestvovao u napadu na Kongres SAD i da iz toga ne izuzima ni predsednika Trampa.

Na pitanje koliko je realno da Tramp zaista bude krivično gonjen zbog nereda u Vašingtonu, Ljiljana Smajlović kaže da ni jedan tužilac nikada neće reći da unapred isključuje mogućnost da neko za nešto bude optužen.

„Ukoliko se ne pojave neki dokazi koji strahovito terete direktno Trampa čini mi se nezamislivim da u Americi neko bude krivično optužen za to da je odgovoran za postupke drugih ljudi sa kojima nije direktno dogovorio šta da rade. Teško mi je da zamislim da bi američko Ministarstvo pravde i tužilac koristili doktrinu objektivne odgovornosti ljudi za tuđe postupke, ukoliko ne postoje jasni dokazi da je on organizovao tu grupu sa ciljem da uradi ovo što je uradila ili da je tačno znao da će oni da urade", napominje Ljiljana Smajlović. 

Ona je mišljenja da ovo što se desilo u Vašingtonu ne predstavlja pokušaj državnog udara, jer on podrazumeva da neka organizovana grupa, obično vojna, službi bezbednosti ili pak paravojna koja raspolaže silom, upotrebi silu da bi se svrgla vlast.

Milan Krstić međutim ne isključuje mogućnost da se pokrene krivični postupak protiv predsednika Trampa, ali takođe ne misli da je lako utvrditi njegovu krivičnu odgovornost za ono što se dogodilo.

Politička odgovornost je ono što će verovatno predstavljati neku vrstu „tega“ za Donalda Trampa, jer se ulazak njegovih pristalica u institucije ne sviđa ni jednom delu republikanaca koji su prilično konzervativni i gnušaju se rulje koja upada u institucije. Vidimo da su se od toga ogradili i brojni pripadnici Republikanske partije - Mič Mekonel, Lindzi Grejem, senator Koton i brojni dugi čelnici republikanaca. Imajući to u vidu možemo reći da je Tramp, na neki način, sebi ovde naneo političku štetu, ali mislim da nema dovoljno elemenata za to da se dokaže da je on i krivično odgovoran. On naime nikada u svom tvitu nije pozvao na nasilno upadanje u institucije, čak je i pozivao na to da se ne upotrebljava sila. Za tako nešto bi, dakle, moralo da se dokaže da je on imao plan da se sve to desi i da se izazovu neredi“, zaključuje Milan Krstić.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala