Amerika preko mirovnih misija pokušava da uvede Kosovo u NATO na mala vrata

© REUTERS / Hazir RekaDva američka vojnika marširaju pripadnika ispred Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) koji nose zastavu samoproglašenog Kosova
Dva američka vojnika marširaju pripadnika ispred Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) koji nose  zastavu samoproglašenog Kosova  - Sputnik Srbija
Pratite nas
Kosovski parlament prihvatio je poziv Amerike poslat prošle godine Prištini i odobrio slanje pripadnika tzv. Vojske Kosova u NATO mirovne misije u sastavu američkih trupa, tačnije, Nacionalne garde Ajove. Reč je o potencijalno destabilizujućem potezu i, smatraju sagovornici Sputnjika, pokušaju Amerikanaca da uvedu Kosovo u NATO na mala vrata.

Odluka o slanju mirovnog kontingenta stupila je na snagu 1. januara ove godine, a komandant KBS-a general Rahman Rama je rekao je da očekuje da će prva grupa kosovskih trupa otputovati u SAD u martu ove godine. Za odluku o slanju kontigenta KBS u mirovne misije u Skupštini Kosova glasala su 92 poslanika na vanrednoj sednici.  

Ulazak u NATO na mala vrata

Profesor dr Mitar Kovač, general-major u penziji, direktor Evroazijskog bezbednosnog foruma, vest iz Prištine vidi kao najavu godine pritisaka, naročito od strane Amerike kroz različite institucije i preko vodećih sila NATO i EU da se vlast u Srbiji privoli da potpiše pravno obavezujući sporazum sa Kosovom.

„U slučaju donošenja pravno obavezujućeg sporazuma tzv. država Kosovo bi postala nova prva članica NATO. A ovo jeste promovisanje u suštini strateške namere NATO-a da kad dođe do sporazuma da se legalizuje prisustvo NATO-a na Kosovu, na šta bi Srbija trebalo da reaguje tražeći promenu mandata Kfora“, zaključuje Kovač.

Zoran Milivojević diplomata u penziji ovo vidi kao ozbiljno odstupanje i od statusa Kosova i Metohije u skladu sa Rezolucijom 1244, koji KFOR-u daje mandat kao mirovnim snagama na Kosovu.

„Ovo je pokušaj da se na zaobilazan način legalizuje tzv. Vojska Kosova i potvrdi kosovska državnost, jer vojska je državna institucija. Ovo što rade je suprotno svim međunarodnim i političkim dokumentima i onome što bi trebalo da garantuje stabilnost na ovim prostorima. Drugo, očigledno je cilj da se Kosovo vaninstitucijalno i mimo pravila i međunarodnog prava uvlači u NATO,“ uveren je Milivojević. 

Potvrda kosovske državnosti

Kako kaže, ovo je ujedno i poruka Srbiji da će američka strana u narednom periodu na vrlo direktan način pokušati da legalizuje kosovsku nezavisnost i da se taj elementa uključi u NATO.

„Odnosno, da se proširenje NATO –a na prostoru zapadnog Balkana nastaviti i sa Kosovom kao državom,“ zaključuje Milivojević.

Naš sagovornik veruje da bi na ovo mogle da reaguju države NATO-a koje ne priznaju Kosovo, jer Kosovo nema atribute državnosti.

„Trebalo bi reagovati i na nivou SB UN pozivajući se na Rezoluciju 12 44 i činjenicu da je Kosovo pod mandatom UN i da tamo deluje KFOR, i da ne postoji bilo koja druga vojska koja je državni element, jer Kosovo nije država“, napominje naš sagovornik.

Po njegovim rečima, ovo dovodi u pitanje i konsenzus u okviru NATO, jer Amerika, kako kaže, koristi model saradnje koji je predviđen za međunarodno priznate države, a Kosovo to nije.

Uvod u destabilizaciju regiona

Milovan Drecun, predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju u Skupštini Srbije, napominje da ovaj potez može da destabilizuje ne samo Kosovo i Metohiju već i region.

„Njihovo učešće u tim misijama sa Amerikancima će ohrabriti Prištinu da pokuša da nasilno ovlada severom Kosova ili da u logističkom smislu pruži podršku Albancima na jugu Srbije koji imaju neke ekstremne političke ideje. Dakle, ako je KFOR statusno neutralan i u skladu sa Rezolucijom 1244 prisutan na Kosovu i Metohiji, a najveći deo snaga u KFOR- u su NATO snage uključujući i Američke, onda je ova situacija nešto savim drugačije i to je pravac koji nije poželjan,“ naglašava Drecun.

Topovsko meso za američke vruće misije

Naš sagovornik ovome dodaje da osim što je ovo direktno kršenje Rezolucije 12 44, ovako nešto je lično i očekivao da se desi.

„Samo uspostavljanje saradnje KBS, koja ni po jednom kriterijumu ne bi smeli da budu vojska, sa američkom Nacionalnom gardom iz Ajove, i treniranje i obuka koju NATO na čelu sa Amerikom sprovodi sa pripadnicima KBS-a, uz učešće te formacije na zajedničkim vežbama NATO snaga samo po sebi je ukazivalo da će u nekom trenutku pripadnici te kosovke formacije da se pojave u nekoj uslovno rečeno, mirovnoj misiji,“ kaže Drecun.

Kako dodaje, očekivao je da će se pojaviti u nekom od kontingenata Republike Albanije, ali očigledno je da je Amerikancima to „topovsko meso“ bilo potrebnije za njihove „vruće“ misije.

 „Amerika i još neke druge NATO države su tu formaciju intenzivno naoružavale i opremale mobilnim komponentama, tako da sada imaju 93 hamer vozila. Podizali su im sajber kapacitete, naoružavali ih oružjem većeg kalibra što je sve ukazivalo da će u jednom trenutku, pripadnici te formacije - da se pojave negde u inostranstvu“, kaže Drecun.

KFOR predaje nadležnost KBS-u

Naš sagovornik nema dilemu kad je reč o tome da će Kfor još dugo biti prisutan na Kosovu i Metohiji, međutim dodaje da je poslednjih godina primetno smanjen broj pripadnika Kfora koji trenutno broji oko 3.500 vojnika iz 18 država NATO i osam država van NATO.

„To smanjivanje se upravo vezuje za činjenicu da KFOR deo svojih nadležnosti predaje kosovskoj policijskoj službi ili KBS-u, koji preuzimaju „zaštitu“ naših manastira i crkava ali i obezbeđenje, kako oni kažu, granica. Odnosno, administrativne linije ali i državne granice Srbije prema Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori,“ naglašava Drecun.

KFOR zadržava kontrolu prema adminstrativnoj liniji prema centralnoj Srbiji na severu Kosova. 

„Dakle, evidentno je da se dešavaju stvari koje izlaze iz mandata koje ima KFOR. Nama preostaje samo da diplomatski reagujemo na ova dešavanja i da insistiramo da se poštuje Rezolucija 1244,“ ističe naš sagovornik. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala