Noćna mora za ekosistem: Reke u Srbiji, Crnoj Gori i BiH — plutajuće deponije

CC0 / Pixabay / Smeće na Drini
Smeće na Drini - Sputnik Srbija
Pratite nas
Gomile otpada odloženog pored reka u Srbiji i Crnoj Gori, pokupile su reke nabujale od topljenja snega i obilnih padavina i od njih formirale noćnu moru za ekosisteme čitavih regija — plutajuće deponije. U žiži javnosti su trenutno dve, na brani kod Višegrada u BiH i Potpećkom jezeru u našoj zemlji, ali stručnjaci tvrde da ih ima još mnogo.

Oko četiri hiljade kubika plutajućeg otpada stiglo je tokom prošlog vikenda na krunu brane u Višegradu kao posledica pucanja specijalne lančanice, što bi moglo da ugrozi rad „Hidroelektrane na Drini“. Lančanica koja treba da zadržava otpad, pukla je zbog velike količine vode koja je poslednjih dana prolazila Drinom.

Iz hidroelektrane tvrde da smeće potiče iz Srbije i Crne Gore i da se u gornjem toku Drine nalazi desetine hiljada kubika plutajućeg otpada koji dolazi njenim pritokama, a najviše rekom Lim. Upravo na toku te pritoke, na Potpećkom jezeru kod Priboja, ovih dana situacija nije mnogo drugačija nego na Drini. Reka se pretvorila u plutajuću deponiju.

Plutajuće deponije u Srbiji i BiH

Tomislav Popović, v.d. izvršnog direktora za tehničke poslove „Hidroelektrane na Drini“, za Sputnjik kaže da lančanica koja je preostala, sprečava da smeće dođe do mašina.

„Voda koja ulazi u mašine vuče to smeće i ono odlazi na rešetke koje su na ulaznim građevinama. To nam stvara problem. Mašine ne mogu da razviju dovoljno snage, pa to mora redovno da se čisti, mnogo više nego kada toliko otpada ne dođe“, predočava Popović.

Otpad dolazi od ljudi iz opština koje se nalaze uzvodno od brane, a koji ga odlažu na divlje deponije u blizini reke, kaže Popović i dodaje da hidroelektrana ima pravo da ga propusti nizvodno, ali da to ne čini kako ne bi ugrožavala stanovništvo. Prema njegovim rečima, oni godišnje iz Drine izvade više od osam hiljada kubika smeća.

„Ako bismo pustili to smeće, bili bi ugroženi svi do Crnog mora, kao i samo more. To su razni uređaji, od frižidera do televizora. Nema čega nema. Niz godina unazad to rešavamo sistematski, kupimo i čistimo, da ne bi nas neko prozivao. Ponavljam, po stoti put, ni gram otpada odatle nije naš“, napominje Popović.

On očekuje da će još otpada dospeti do brane u narednim mesecima, s obzirom da zbog topljenja snega i obilnih padavina velika količina vode nadolazi u periodu od januara do juna.

Pretnja za čitave ekosisteme

Predsednik Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije“ Marko Vukomanović okarakterisao je gomilanje otpada kod Višegrada kao ekološku katastrofu i ukazao na to da takvih plutajućih deponija ima i u Srbiji i to mnogo.

„Ova je skrenula pažnju zato što se pojavila na fotografijama na društvenim mrežama. Ono što se tu videlo ne predstavlja realnu sliku. Dobar deo tog smeća je negde na obalama ili je potonuo. Ono što su građani uspeli da vide, odražava samo polovinu onoga što se zapravo tu nalazi“, ističe Vukomanović i napominje da to smeće ugrožava celokupan ekosistem te sredine.

On se osvrnuo i na situaciju na Potpećkom jezeru:

„Čini mi se da je tu glavni problem prijepoljska deponija, ali je celokupnom problemu doprinela činjenica da nijedan grad koji se nalazi na toku reke Lim nema sanitarnu deponiju, već se otpad neadekvatno odlaže na smetlišta koja se nalaze u blizini reke. Tako je maltene u čitavoj Srbiji“, ukazuje na problem Vukomanović i dodaje da u Srbiji postoji samo 13 ili 14 sanitarnih deponija koje u potpunosti ispunjavaju tehničke standarde.

Da bi se problem zagađenja reka rešio u narednih 10 godina, predočava Vukomanović, potrebno je mnogo novca — više od 10 milijardi evra.

U Palati Srbije danas je povodom rešavanja problema nagomilanog komunalnog otpada u Potpećkom jezeru održan sastanak, kome su prisustvovali ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Željko Radošević, direktor Republičke direkcije za vode Nataša Milić, direktor JVP „Srbijavode“ Goran Puzović i direktor JP „Elektroprivreda Srbije“ Milorad Grčić.

Dogovorena je hitna intervencija i čišćenje jezera narednih dana, a akciju će sprovesti JVP „Srbijavode“ i EPS. Otpad će se odvoziti na deponiju „Duboko“ u Užicu.

Na sastanku je najavljeno i da će JP „Elektroprivreda Srbije“ u saradnji sa preduzećem iz Bosne i Hercegovine hitno započeti uklanjanje otpada na brani u Višegradu.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala