Šta čeka svet: U 2021. ključna „nepoznata“ stiže iz Amerike – donosi konflikt sa Rusijom i Kinom

© PixabaySvet
Svet  - Sputnik Srbija
Pratite nas
U prognozama političkih tokova u svetu na početku 2020. godine ni najbolji analitičari nisu mogli da predvide pandemiju koronavirusa i brojne posledice koje će izazvati. Upravo zato nije lako proceniti kako će izgledati svet u 2021. godini, ali ono što je sigurno je da je Amerika ključna „nepoznata“ u jednačini koja će definisati svetska zbivanja.

Ovaj stav dele sagovornici Sputnjika, kolumnistkinja magazina „Nedeljnik“ Ljiljana Smajlović i istoričar Dragomir Anđelković, u odgovoru na pitanje kakve tokove na globalnoj sceni možemo očekivati i da li je pred nama godina mira ili godina konflikata.

Svet u 2021. godini – Amerika ključna „nepoznata“

Sada, kaže Ljiljana Smajlović, imamo novu činjenicu, ključnu stvar po kojoj će se 2021. razlikovati od godine koja je za nama – novog američkog predsednika. On je ta „nepoznata“ i mnogo će zavisiti od toga kako će se on postaviti.

U tom smislu, kako navodi, dok je Bajdenov dolazak na vlast jednim delom i raduje zbog najava da će se obnoviti sporazum sa Iranom, što će donekle relaksirati odnose na Bliskom istoku, sa druge strane onespokojava to što izabrani predsednik SAD govori o nekom „globalnom samitu demokratija“. To je, objašnjava Smajlovićeva, svojevrstan pokušaj da se izbaci grupa G8 i dobije grupa D10, skup deset vodećih demokratija u svetu.

„Videla sam da je EU to dosta oduševljeno pozdravila, u smislu „napuštamo trampizam i vraćamo se borbi za ljudska prava, demokratiju i zapadne vrednosti.“. Ali, meni se čini da ovaj Bajdenov pristup zapravo potiče iz ove četiri godine kada je Demokratska stranka bila toliko frustrirana Trampom da su podvlačili sve ono u čemu su demokrate drugačije, pa su hteli da menjaju svet u skladu sa svojim načelima. Međutim, posle pandemije korone čini mi se da smo, u stvari, otkrili nešto sasvim drugo – da je svetu potrebna neka vrsta međusobne saradnje i solidarnosti koja ne obraća pažnju na to da li je ovo sistem parlamentarne demokratije ili je neki drugi sistem“, napominje Smajlovićeva.

Svetu, dodaje ona, nije potrebna zajednička akcija koja će okupiti u klub deset najbogatijih država koje će sebe proglasiti demokratijama i pozvati ostatak sveta da se na njih ugleda.

„Ovaj trenutak zahteva nešto sasvim drugo, neko poimanje zajedničkih odnosa u svetu koji se neće zasnivati na tome – naš sistem je superioran nad vašim sistemom. A to je ono što Zapad govori Rusiji i Kini“, podseća kolumnistkinja magazina „Nedeljnik“.

Opasan odnos SAD prema Rusiji i Kini

Druga stvar koja je, kako kaže, brine kod Bajdena je to što će on imati snažnu potrebu da pokaže da je drugačiji od Trampa koji je, navodno, pokušavao da „pacifikuje“ Putina i da se sa njim ponaša u rukavicama. Tako će novi američki predsednik, smatra Smajlovićeva, imati potrebu da dokaže da će biti strog i oštar sa Putinom.

„Po meni je to opasnost, pogotovo u ovom rovitom svetu gde naši problemi nisu ni Putin ni kineski predsednik, već su to svi problemi globalni i međusobno strahovito povezani i ne mogu se rešiti time čiji je politički sistem bolji. Takođe, Bajden će imati potrebu da dokaže da će biti još oštriji i prema Kini. Ni to, opet, nema veze samo sa tim da se dokaže Trampu da ništa nije radio kako treba, već sa tim osećanjem američke spoljnopolitičke elite da je Amerika, ipak, sila u opadanju. Koliko god Bajden bude želeo da vrati Ameriku na njeno „zasluženo“ mesto, gde će ljudi da joj se dive i želeti da je oponašaju, unipolarni trenutak je prošao zauvek, svet se promenio i tu ništa neće pomoći to što se Demokratska stranka rešila Trampa“, kategorična je Ljiljana Smajlović.

Godina tranzicije

Prema oceni istoričara Dragomira Anđelkovića, korona virus je faktor koji je ubačen u globalne odnose i svakako će biti bitan i u narednom periodu, ali neće imati onaj značaj koji je imao u prethodnih godinu dana. On veruje da će 2021. godinu obeležiti smena administracije u SAD, jer predsednički izbori u toj zemlji nisu bili obični već su predstavljali opredeljivanje između dva koncepta – suverenističkog i mondijalističkog.

U Americi su, objašnjava Anđelković, pobedile one snage koje zagovaraju evroatlantski koncept globalizacije i one će nastaviti da na tom polju rade mnogo agresivnije od prethodne američke administracije koja je delovala pragmatično, u krajnje sebičnom interesu Amerike kao države. Nova administracija će, pak, u sve to uneti ozbiljnu ideološku komponentu, a to će imati više svojih pravaca delovanja.

„Kada je reč o Kini, Vašington i Peking imaju zajednički interes da se globalizacija nastavi, ali tu njihova srodnost prestaje. Nova američka administracija će se mnogo više mešati u kineska posla, pričaće o nekakvom „demokratskom misionarstvu“, što će izazivati tenzije od Hong Konga pa nadalje. Tu ćemo, dakle, imati situaciju toplo-hladno. Kada je reč o Rusiji, sigurno je da će doći do zaoštravanja između Zapada i Rusije, pogotovo između Vašingtona i Moskve“, ukazuje Anđelković.

Govoreći o odnosima SAD i EU, Anđelković je stava da se može očekivati da će promene u Americi dovesti do jačanja tenzija unutar Unije, odnosno između snaga koje su suverenističke i koje će se naći u defanzivi, i onih koje su mondijalističke.

U tom smislu je, smatra naš sagovornik, Mađarska verovatno prva tačka gde možemo očekivati kulminaciju unutrašnjih sukoba, a njen lider Viktor Orban će se naći pod ozbiljnim pritiskom.

„Sve u svemu, sledeća godina neće biti ni godina mira, ni godina konflikata, već godina tranzicije. Trasiraće se razni putevi, kako oni koji vode nekim novim regionalnim tenzijama, tako i oni koji idu ka uspostavljanju saradnje koja je nekada postojala, kao na primer između Vašingtona i Pekinga pre Trampa, ili između Vašingtona i Berlina. Dakle, i sarađivaće i svađaće se. Ukratko, čeka nas kompleksna godina obeležena minulim izborima u Americi“, uveren je Dragomir Anđelković.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala