Odlazak Milutina Petrovića: Bio je izveštač sa same granice tišine

© Foto : SKDMilutin Petrović
Milutin Petrović - Sputnik Srbija
Pratite nas
Svedena na nekoliko škrtih, ali sugestivnih, jedva izgovorenih izraza, poezija Milutina Petrovića ličila je na izveštaj napisan sa same granice tišine. I on sam otišao je na tih način.

Dobitnik prestižnih nagrada, jedan od najpoznatijih srpskih pesnika Milutin Petrović preminuo je 28. decembra u Beogradu.

Rođen je 1. maja 1941 u Kraljevu. Bio je jedan od osnivača Srpskog književnog društva i predsednik prvog Upravnog odbora SKD-a.

Otišao je na tih način

Bio je jedan od najosobenijih srpskih posleratnih pesnika, kaže akademik i pesnik Milosav Tešić.

„Jedno vreme je bio na glasu i imao mnogo sledbenika. Pisao je skoncentrisanim, sažetim, eliptičnim izrazom u kome je uvek bilo nečeg iznenađujućeg i neočekivanog i nečeg što do tada nismo imali prilike da čitamo u srpskoj poeziji“, ističe Tešić za Sputnjik.

Milutin Petrović je, dodaje ugledni pesnik, umeo da piše takozvanu antipoeziju.

„To treba shvatiti kao njegov dijalog sa pesništvom, jednom od najznačajnijih ljudskih duhovnih delatnosti. Njegovim odlaskom srpska poezija dosta gubi“.

Naš sagovornik napominje i da se Milutin Petrović poslednjih godina nije pojavljivao u javnosti.

„Otišao je na tih način. Možda u njegovom ponašanju poslednjih godina ima nekog njegovog ličnog životnog stava. Pretpostavljam da je demonstrirao ono što ga čini i što potvrđuje njegovu pesničku osobenost“, kaže Milosav Tešić.

Poezija nadomak ćutanja

„Milutin Petrović je vrlo značajan pesnik visoke modernističke orijentacije koji se u svojoj poeziji suočio sa dolaskom do granica govora, ne prestajući da neprestano preispituje snagu jezika u doba kada reči ubrzano gube svoj smisao“, kaže za Sputnjik književnik i profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Mihajlo Pantić.

Petrovićeva poezija je, prema Pantićevim rečima, od ranih radova do završne faze, uvek nastajala nadomak ćutanja.

„Eliptična je, hermetična, svedena na nekoliko škrtih, ali sugestivnih, jedva izgovorenih izraza. Zato je i doživljavamo kao izveštaj napisan sa same granice tišine, pre nego što ta tišina u potpunosti zavlada svetom, kao u danima koje upravo živimo“, ističe Pantić.

Orjentir za pesnike

Pesme Milutina Petrovića uvrštene su u mnoge antologije i prevedene na više stranih jezika. Bio je i urednik „Književne reči“, časopisa „Relations“, glavni urednik „Književnih novina“, pokretač i glavni urednik časopisa „Istočnik“ i „Poezija“.

„Iza Milutina Petrovića je ostao vrlo uticajan pesnički opus i nezaobilazan urednički rad, o čemu možda najpre mogu da govore pesnici koji su došli posle njega i koji su njegovu poeziju usvajali i doživljavali kao orjentir bez obzira na to kakvu su individualnu poetiku oblikovali i ispovedali“, naglašava Mihajlo Pantić.

Milutin Petrović je objavio 13 knjiga pesama i dobio nagrade „Branko Miljković“ za knjigu „Glava na panju“ i „Milan Rakić“ za „Knjigu promena“.

Poslednja pesma

U jednoj od pesama iz zbirke „Glava na panju“, u „Poslednjoj pesmi“ Petrović beleži:

Umesto vas ja/ zatvaram ovu knjigu/ Sklapam njene korice/ U nekom drugom svetu/ Tako što u istom/ času buknu Svi/ nestajemo  Ujedinjeni/ Poslednji pokušaj/ bio nam je Život/ na domaku.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala