Pravi trenutak za veliku i konačnu „čistku“ zločinaca na Kosovu

© AP Photo / Visar KryeziuOVK
OVK - Sputnik Srbija
Pratite nas
Novi izbori na KiM predstavljaju šansu da se politička elita potpuno prekomponuje i očisti od šefova organizovanog kriminala, ali i ratnih zločinaca - nekadašnjih učesnika u zločinima protiv Srba, ostalih nealbanaca, političkih suparnika, pripadnika naše vojske i policije, kaže Nebojša Čović, nekadašnji predsednik Koordinacionog centra za KiM.

To je, na kraju krajeva, i glavni preduslov za stabilizaciju i napredak društva u ovoj okupiranoj južnoj srpskoj pokrajini i kao takav bi trebalo da bude strateški cilj ključnih zapadnih partnera u međunarodnoj zajednici, ukoliko su oni iskreni i opredeljeni ka vladavini prava i demokratiji, poručuje Čović povodom izbora na KiM koji će uslediti jer je Ustavni sud u Prištini proglasio vladu Avdulaha Hotija nelegitimnom.

Izbori na KiM šansa za čišćenje političke elite

„Hapšenja i ekstradicija nekolicine nekadašnjih vođa OVK pokazali su se kao efikasan način prekomponovanja političke scene, jer je PDK izgubio na uticaju i snazi odlaskom Tačija i Veseljija u Hag. Ali, mislim da bi isti recept trebalo da se primeni i na ostale iz te grupe, a pre svega na Haradinaja, Ljimaja i njima bliske krugove. To bi, siguran sam, doprinelo dugoročnoj stabilizaciji prilika na Kosovu i Metohiji i u čitavom regionu“, kategoričan je Čović.

Međutim, kako dodaje, veliko je pitanje u kojoj meri će se pokazati doslednost u primeni odluka Ustavnog suda u Prištini, zbog čega je i došlo do pada Hotijeve vlade.

„U praksi, primena odluka Ustavnog suda je selektivna i politički motivisana, a mi smo to već videli naročito na primeru ZSO i poštovanju zaštićene zone oko manastira Dečani. Ali, ukoliko se pomenuta odluka dosledno sprovodi, ni Aljbin Kurti, koji je zbog anarhističnog delovanja krivično gonjen i osuđen, neće moći da se kandiduje, bez obzira na pokušaje spinovanja i članova njegove stranke i naklonjenih mu nemačkih medija bliskih vladi u Berlinu, koji su rešili da zatvore oči pred jasnim slovom zakona i vladavinu prava primene selektivno, samo onda kada njima to odgovara“, poručuje Čović.

Povodom Kurtijeve kandidature na sledećim izborima vode se polemike, jer je sud u Prištini osudio 2018. godine četvoro zvaničnika Pokreta Samoopredeljenje na zatvorske kazne zbog bacanja suzavca u kosovskom parlamentu. Osnivač pokreta, Aljbin Kurti, osuđen je na 18 meseci zatvora, uslovno na dve godine. Osim njega na uslovne kazne osuđeni su i Aljbuljena Hadžiju, Donika Kadaj Bujupi i Faton Topali.

Advokat Arianit Koci napisao je na Fejsbuku da na sledećim vanrednim izborima, za koje se očekuje da će biti raspisani u januaru 2021, lider Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti „može da se kandiduje“, jer se u njegovom slučaju, pravno gledano, primenjuje odredba iz Krivičnog zakona koji je bio na snazi kada je počinilac osuđen, i u tom slučaju ne postoje pravne posledice kada je lice osuđeno na uslovnu kaznu zatvora.

Pokušaj pranja zločinačke istorije

Nebojša Čović smatra da treba pomenuti i pisanje medija na nemačkom o radu Specijalizovanog veća, gde se zločini protiv čovečnosti počinjeni nad Srbima i ostalim nealbancima samo usputno spominju, a puna pažnja se poklanja isključivo zločinima protiv političkih neistomišljenika među samim Albancima.

„To moram da nazovem skandaloznim pokušajem spinovanja i relativizacije genocidnog, zločinačkog poduhvata njihovog nekadašnjeg saveznika, to jest Oslobodilačke vojske Kosova, koji je imao za cilj da istrebi nezaštićene Srbe na Kosovu i Metohiji u trenutku kada su delovi ove naše teritorije bili što pod neformalnom, to i pod formalnom vojnom i bezbednosnom kontrolom NATO-a. Imajte u vidu da je 17 novinara ubijeno i nikada ništa nije razjašnjeno. Pa Goraždevac, pa autobus u Podujevu... Da ne nabrajam“, ističe Čović.

Nikada ništa nije razjašnjeno, iako je armada NATO dole bila prisutna, Unmik-a, policije svih vrsta, i javnih i tajnih, podvlači naš sagovornik.

„Kada je Dik Marti vršio istraživanja ovih zločina, njemu je primarni fokus bio upravo ovaj udruženi, genocidni zločinački poduhvat OVK i NATO-a protiv Srba i ostalih nealbanaca, a tek sekundarni politička ubistva. To je jasno pokazala i rezolucija Evropskog parlamenta na osnovu koje su i uspostavljena ova Specijalizovana veća. Ovi zločini, naročito trgovina organima srpskih zarobljenika i otetih lica na teritoriji NATO članice Albanije, po svojoj monstruoznosti mogu da se porede samo sa zločinima nacističke Nemačke“, kaže Čović. 

Stoga, kako navodi, još više čudi ovaj očigledno sistematični pokušaj spinovanja i pranja zločinačke istorije kriminalnih saveznika NATO-a, u nezakonitom otkidanju, otimanju dela teritorije jedne suverene evropske države i etničkom čišćenju stotina hiljada civila, pre svega srpske nacionalnosti.

Zločince izvesti pred lice pravde

Na pitanje da li će doslednost primene odluka Ustavnog suda u Prištini pre svega zavisiti od raspoloženja nove američke administracije u Vašingtonu, Čović odgovara potvrdno.

„Oni su odluke Ustavnog suda i do sada selektivno primenjivali jer su one bile čisto politički motivisane. Zapravo, jedinu istinu koju je ikada izrekao taj Ramuš Haradinaj bilo je kada je rekao – šta će njemu ministar spoljnih poslova, šta će mu maltene vlada, kada sve to ima u Vašingtonu i Briselu. Tako da, ako se tumači po Ustavnom sudi, Kurti ne bi mogao niti smeo ni da se kandiduje. A ukoliko se stvarno želi u perspektivi doći do nekih konstruktivnih rešenja problema Kosova i Metohije, onda ovi likovi svi treba da budu izvedeni pred lice pravde“, primećuje Čović.

Unmik i Kfor, dodaje nekadašnji predsednik Koordinacionog centra za KiM, u svojoj dokumentaciji imaju, kako kaže, sve šeme.

„Oni imaju sve šeme kompletnih ratnih zločina i kompletnog organizovanog kriminala na prostoru Kosova i Metohije. Možemo da dođemo do lakog zaključka – ako vi sve to znate, a ništa ne preduzimate, onda postajete saučesnici u svemu tome. I nemojte više da nas pravite ludim, jer niko od nas nije ni lud, niti neobrazovan, niti smo ljudi nekih drugih kategorija“, zaključuje Nebojša Čović za Sputnjik.

Podsetimo, Vlada kosovskog premijera Avdulaha Hotija pala je u ponedeljak, nakon što je  Ustavni sud u Prištini utvrdio da je glas poslanika Etema Arifija u vreme izbora ove vlade bio nevažeći. Vanredni parlamentarni izbori, prema odluci suda, trebalo bi da se održe u roku od 40 dana od njihovog raspisivanja od strane predsednika Republike.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala