Slikao i kurtizane i vladare: Dela neprolazne lepote Vlaha Bukovca u Galeriji SANU

© Foto : SANUVlaho Bukovac, Velika Iza, 1882, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog
Vlaho Bukovac, Velika Iza, 1882, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog - Sputnik Srbija
Pratite nas
Izložba slika akademika Vlaha Bukovca pod nazivom „Vlaho Bukovac – slikarstvo neprolazne lepote” biće otvorena u četvrtak, 24. decembra, u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti.

Posle dvogodišnjih priprema, autor izložbe i prateće publikacije prof. dr Igor Borozan priredio je, kako kaže, restrospektivu u malom unikatnog evropskog slikara.

Presek evropskog slikarstva

Izložene slike nastale u periodu od 1878. do 1922. godine posledica su onovremenih idejnih (simbolizam, orijentalizam, naučni pozitivizam), i stilskih iskaza (akademski realizam, divizionizam, impresionizam).

Portreti, vladarski portreti, aktovi i žanr scene manfestuju slikarevu potrebu za kontinuiranim preobražajima, ali, i dinamičan umetnički i kulturni život u Evropi.

„Presek njegovog slikarstva je zapravo presek evropskog slikarstva, jer se Bukovac tokom svoje karijere konstatno preobražavao što je možda i unikatno u evropskoj likovnoj praksi. Stalno je menjao svoju paletu, izraz -  od akademskog salonskog slikarstva, preko impresionističkog, plenerističkog, postimpresionističkog, divinzinističkog. Menjao je tematski repertoar tako da će posmatrač moći da vidi od slika kurtizana, preko estetizovanih aktova do portreta članova vladarskih porodica Karađorđević i Obrenović, kao i orjentalne i antičke teme i žanr scene. To je jedna lepeza raznolikih tema i likovnih rešenja koja predstavlja vrhunski presek evropskog slikarstva od poslednjih decenija 19. do prvih decenija 20. veka“, kaže Igor Borozan za Sputnjik.

Borozan je ovom izložbom želeo je da osvetli značaj Bukovčevog delovanja u srpskoj kulturnoj sredini.

Od ranih dolazaka na srpski dvor kralja Milana i poslednjih Obrenovića u Smederevu, do kontakata sa dvojicom vladara dinastije Karađorđević, ostvarivana je Bukovčeva saradanja sa najvišim predstavnicima srpske države.

„Prošli smo kroz njegove tri ključne životne i stvaralačke faze. Prvi segment prikazuje njegov život i rad u Parizu od 1877. do 1893, drugi je posvećen njegovom delovanju u Zagrebu gde prelazi 1893. godine, a treća faza započinje njegovim odlaskom u Prag 1903. gde će ostati do smrti 1922“, navodi Borozan.

© Foto : SANUVlaho Bukovac, Portret kraljice Natalije, 1882, Narodni muzej u Beogradu
Slikao i kurtizane i vladare: Dela neprolazne lepote Vlaha Bukovca u Galeriji SANU - Sputnik Srbija
Vlaho Bukovac, Portret kraljice Natalije, 1882, Narodni muzej u Beogradu

Velika Iza u Parizu

Pariska faza Vlaha Bukovca počinje 1877. godine kada kao mladi pitomac upisuje slavnu likovnu akademiju na kojoj završava studije kod još slavnijeg profeosra Aleksandra Kabanela.

„U Parizu počinje njegov stvaralački život. Tu se on nadmeće u borbi sa velikim brojem slikara za opstanak na tržištu i slika u svom teatralnom, salonskom, bulevarskom stilu, pompezne, velike, dramatične slike, od kojih je nama najpoznatija 'Velika Iza' koja će biti predstavljena na ovoj izložbi“, kaže autor postavke.

© Foto : SANUVlaho Bukovac, Portret Mila Bravačića, 1899, vl. Branko Roglić
Slikao i kurtizane i vladare: Dela neprolazne lepote Vlaha Bukovca u Galeriji SANU - Sputnik Srbija
Vlaho Bukovac, Portret Mila Bravačića, 1899, vl. Branko Roglić

Vodeća ličnost zagrebačke elite

Sa povremenim boravkom u Cevtatu i Beču, Bukovac je u Zagrebu boravio od 1893. do 1898. godine, a ponegde se pominje i do 1903.

„U Zagrebu on postaje etablirani slikar, gradi svoju veliki kuću-atelje, prosvetljuje palete, slika u pleneru, izlazi u prirodu, dolazi do svetlijih, blistavijih boja, a s druge strane postaje vodeći predstavnik, a neki koriste i reč prvak, hrvatskog nacionalnog preporoda. Mlada hrvatska inteligencija nastoji da kroz slikarstvo dobije pravo na sopstveni identitet i emancipaciju i Bukovac je bio vodeća ličnost u tadašnjoj zagrebačkoj eliti i javnosti. Podučava mlade slikare i slika monumentalna platna poput  'Gunudlićevog sna'. Iz tog perioda izložićemo bisere njegovog slikarstva kao što su 'Portret Mila Bravačića' i 'Japanka'“, ističe Borozan.

© Foto : Goran VranicVlaho Bukovac, Japanka, 1898, Moderna galerija u Zagrebu
Slikao i kurtizane i vladare: Dela neprolazne lepote Vlaha Bukovca u Galeriji SANU - Sputnik Srbija
Vlaho Bukovac, Japanka, 1898, Moderna galerija u Zagrebu

Ružičasti san u Pragu

Treća faza Bukovčevog stvaralaštva počinje njegovim odlaskom u Prag 1903. gde stiče pravo na profesuru na Praškoj likovnoj akademiji.

„U Pragu stvara i dodatno učvršćuje svoj legitimitet i poziciju među evropskim slikarima. Bukovac tu pravi svoju porodičnu idilu. Neretko se slika sa članovima svoje porodice, ali i menja svoju paletu, slika aktove poput 'Ružičastog sna' koji je konzerviran upravo za ovu izložbu. Radio je monumentalna platna, kao i male bisere poput  'Male balerine', 'Daleko od doma', 'Kajanjea'“, navodi autor izložbe.

© Foto : SANUVlaho Bukovac, Ružičasti san, 1916, Dvorska umetnička kolekcija,
Slikao i kurtizane i vladare: Dela neprolazne lepote Vlaha Bukovca u Galeriji SANU - Sputnik Srbija
Vlaho Bukovac, Ružičasti san, 1916, Dvorska umetnička kolekcija,

Neprolazna lepota

„Kada bismo odstranili razne slojeve Bukovčevih slika, ideja, zamisli, ono što dominira kao konstanta u njegovom radu jeste estetizacija života i ljudskog, pogotovo ženskog tela. Dominira ženski akt, koji proslavlja idealnu, univerzalnu lepotu. Posmatrač od 'Velike Ize' do 'Ružičastog sna' ostaje prikovan za taj motiv večne lepote, idealnog ženskog tela. Bukovac je bio i esteta i hedonista, ali i porodični, živ čovek. Mnogo ličnosti, raznolikih modela identiteta je utkano u ovog velikog slikara koji je unikatan i to na evropskom nivou“, naglašava Borozan.

© Foto : SANUVlaho Bukovac, Autoportret, 1883, Narodni muzej u Beogradu
Slikao i kurtizane i vladare: Dela neprolazne lepote Vlaha Bukovca u Galeriji SANU - Sputnik Srbija
Vlaho Bukovac, Autoportret, 1883, Narodni muzej u Beogradu

Izložba koja je pretežno zasnovana na Bukovčevim delima iz domaćih umetničkih zbirki, uz petnaest dela iz regiona, biće otvorena do 28. marta 2021. godine.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala