Predlozi za izmenu Dejtona i "građanska" BiH - smanjenje ovlašćenja Republike Srpske

© Tanjug / DRAGAN KUJUNDZICAleksandar Vučić
Aleksandar Vučić - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pritisak po pitanju izmena Dejtona, odnosno Ustava Bosne i Hercegovine, zapravo ide ka smanjenju ovlašćenja Republike Srpske, rekao je večeras predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić je izjavio da je odluka o promeni ili reviziji Dejtonskog sporazuma pre svega na tri konstitutivna naroda u BiH, ističući da se o tome mora odlučivati konsenzusom, nikako uz preglasavanje.

"Za to se, po Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumu pitaju tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Ni Igmanska inicijativa, ne previše ni predsednik Srbije. O tome će oni odlučivati, uz konsenzus, ne sme biti preglasavanja", rekao je Vučić na TV Prva, u emisiji u kojoj gostuje sa profesorom dr Ivom Viskovićem i direktorom Fondacije za otvoreno društvo Milanom Antonijevićem, koji su, inače, potpisali inicijativu Igmanske inicijative za izmenu ustava BiH.

Vučić je istakao da pritisak vodi u drugom smeru, odnosno da je izraz "funkcionalna država" zapravo eufemizam za suštinsko smanjenje kompetencija i prerogativa vlasti Republike Srpske.

"Suština je da se RS oduzmu dodatna ovlašćenja, kako bi BiH bila funkcionalna država. Da nema entitetska ovlašćenja, koja je dobila u Dejtonu i za koji se srpski narod izborio", rekao je Vučić.

Profesor Visković je primetio da BiH nije funkcionalna država kao što bi trebalo, podsetivši da se Ustavom, koji je deo Dejtonskog sporazuma, menja i sam sporazum.

Sa njim je saglasan i Antonijević, koji je ocenio da ima dosta elementa kada je reč o tome zašto je potrebno menjati okvirni deo koji se tiče Dejtona, kada je reč o funkcionisanju institucija, podsećajući da se time bavi i Igmanska inicijativa, preneo je Tanjug.

"Građanska" BiH znači da se ne pitaju konstitutivni narodi

Vučić je izjavio da postoji pritisak mnogo zemalja i različitih političkih činilaca da se promeni ustav BiH kako bi se, kaže, uspostavilo navodno građansko društvo, a zapravo je cilj da se u BiH oduzmu ovlašćenja Republici Srpskoj, pa i Federaciji BiH, ali pre svega Srpskoj.

"Postavljam pitanje, svaki put kada kreće ta histerija iz mnogo zemalja i različitih sektora u regionu, od medijskog i nevladinog i političkih stranaka - šta je to što konkretno hoćete da promenite", zapitao je Vučić i odgovorio da nikada ne dobija konkretan odgovor.

Predsednik Srbije ističe da je cela suština upravo u tome da se razvlaste i Federacija BiH i Republika Srpska, da bi sve bilo na centralnom nivou, pošto po popisu iz 2013. Bošnjaci su po prvi put apsolutna većina sa 51 odsto.

Oni zato, kaže, govore o građanskom društvu, po principu jedan čovek jedan glas, a jasna je većina.

Dakle, kaže Vučić, cilj je da se entiteti ne pitaju ništa, kao i da se ni konstitutivni narodi ne pitaju ništa, već da bude jedan čovek jedan glas.

"U pravu su i Visković i Antonijević kada kažu da postoje problemi u funkcionisanju, pošto postoje na različite načine, ali kada postavite direktno pitanje šta biste tačno menjali, nećete dobiti odgovor ili ćete ga dobiti kao što ga je dala ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, koja Dodika poredi sa Hitlerom".

Vučić je napomenuo da niko nije reagovao na tu njenu izjavu, iako je srpski narod bio najstradalniji u Drugom svetskom ratu.

Vučić kaže da je najvažnije da se sačuva mir i da Srbija poštuje Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH.

"Plašim se "uvijenih stvari" za BiH i zalaganja SDA"

Vučić je izjavio da se plaši stvari koje su lepo upakovane, s mašnicom, po pitanju BiH, kao i onoga za šta se javno zalaže Stranka demokratske akcije (SDA).

"SDA je ozbiljna, najveća i najmoćnija politička partija u BiH, oni su održali svoj kongres i doneli rezoluciju o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu i rekli da BiH vide kao podeljenu na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlasti, ali organizovanu na državnom, regionalnom i lokalnom nivou vlasti", rekao je Vučić.

SDA se zalaže da regionalni nivo vlasti čini pet ili više multietničkih regija, ali tu nema dva entiteta, niti Republike Srpske, naglasio je Vučić.

"Šta se sve kuva i šta se iza brega valja... jer niko ne govori precizno o čemu se radi, već je sve upakovano u lepu kutiju sa šarenom mašnicom - napravićemo divnu i funkcionalnu državu, a to podrazumeva otimanje nadležnosti Republike Srpske", istakao je predsednik Srbije.

Na način, dodaje, da Srpska više nema smisla za svoje postojanje i da bi to onda bila ta funkcionalna država.

"SDA navodi za Grad Sarajevo - zalagaćemo se da administrativno područje grada Sarajevo obuhvata celokupnu teritoriju predratnog Sarajeva sa najmanje 10 opština u okviru šire regije. To znači da više ne bi postojalo kompletno Istočno Sarajevo, Lakovica, Pale i druge srpske opštine. I to je javno zalaganje najveće partije u BiH".

Vučić navodi da je to postavljao pitanje svima u svetu koji se igraju sa tim, kao i Angelu Merkel dva puta i rekao im da se plaši tih uvijenih stvari i šta to sve zapravo znači. Znam da je to eufemizam za uzimanje ovlašćenja Srpskoj, dodao je Vučić.

"Dok sam ja predsednik, neće biti priznanja Kosova"

Vučić je izjavio da neće biti priznanja Kosova dok je on predsednik.

„Do aprila 2022, kada će biti održani predsednički i parlamentarni izbori u Srbiji, Beograd zasigurno neće priznati nezavisnost Kosova“, rekao je Vučić upitan da li isključuje mogućnost da Srbija prizna Kosovo.

„Posle toga narod odlučuje“, poručio je on.

Visković je rekao da se sigurno u dogledno vreme to neće desiti, ali da nikada u politici ne može da se kaže „ne“, prenosi Tanjug.

Antonijević je ukazao da to zavisi od mnogo činilaca i vremenskom okviru u kojem živimo.

„Neke stvari koje su se dešavale ove godine nismo mogli da predvidimo. Neke stvari koje nas približavaju EU mogu nam doneti različite inicijative i potrebno je imati jasne inicijative šta se menja za građane. U nekoj kratkoj budućnosti sigurno toga neće biti priznanja“, kazao je on.

Predsednik Vučić kazao je da misli da je bolje pitanje „da li se zalažete za priznanje ili ne“ i konstatovao da bi bili odgovori „da, da i ne“.

Visković je na to rekao da predsednik nije u pravu.

Ukazao je da je, kada je predavao akreditive u Berlinu, razgovarao sa jednim savetnikom kancelarke Angele Merkel i da je u tom razgovorio rekao nemačkom domaćinu da se ne može računati na priznanje Kosova na osnovu emocija 75 odsto ljudi u Srbiji.

„On mi je tada rekao – na emocijama se ne gradi politika, a ja sam mu odgovorio kada je toliko ljudi sa takvim emocijama to je onda politika“, dodao je on.

I Antonijević je kazao da bi on odgovorio sa „Ne“.

Na te odgovore Vučić je kazao da je srećan što je to čuo, jer je u drugim izjavama Antonijevića i Viskovića drugačije zvučalo.

Srbija je vojno neutralna, neće u NATO

Predsednik Vučić izjavio je da Srbija neće ući u NATO pošto je vojno neutralna zemlja.

"Mislim da je to najbolja pozicija, da sami čuvamo svoju zemlju, nebo i svoj narod i nastavićemo da se tako ponašamo", rekao je Vučić.

Na isto pitanje profesor Visković je rekao da u bližoj budućnosti ne vidi našu zemlju u NATO, ali smatra da će u budućnosti to zavisiti od onoga što će se dešavati u svetu.

Milan Antonijević kaže na isto pitanje da ne vidi sada Srbiju u NATO, ali da je ulazak Srbije u taj savez nešto što se može desiti u nekom doglednom periodu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala