Dok Rusija brani istorijsku istinu, za Ameriku i Ukrajinu nacisti su borci za slobodu

© AFP 2023 / FRANCE PRESSE VOIRAdolf Hitler i Rudolf Hes 1939. godine.
Adolf Hitler i Rudolf Hes 1939. godine. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Usvajanje ruske rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, protiv koje su bili Ukrajina i Sjedinjene Američke Države je dobra vest, a zemlje koje su glasale protiv ili bile uzdržane, pokazale su na kojoj su strani, izjavio je dr Mile Bjelajac, direktor Instituta novije istorije Srbije.

Bjelajac je u kratkoj izjavi za Sputnjik naglasio da je veoma značajno što je rezolucija usvojena u Generalnoj skupštini UN-a s obzirom na višegodišnje pokušaje revizije istorije.

Dokument kog je izglasala Generalna skupština UN-a nazvan je „Borba protiv glorifikacije nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose eskalaciji savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netrpeljivosti“.

Za rezoluciju je glasalo 130 država. Dve su glasale protiv – Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, dok je uzdržana bila 51 država, među kojima je većina članica Evropske unije.

Kako su ukrajinski nacisti postali borci za slobodu

Istoričar dr Predrag Marković kaže da se iza „odbijanja“ rezolucije krije jedan mnogo dublji proces nastao iz inicijative koja je sprovedena u mnogim evropskim zemljama da se izjednače takozvani levi i desni totalitarizam, odnosno nacizam i staljinizam.

A to je, prema njegovim rečima, bio vrlo opasan presedan jer je ljudima koji su bili saradnici nacista, na primer u Ukrajini, ali su se borili protiv crvene armije, promenjen status.

„Zato su tu problematične i Ukrajina i baltičke zemlje jer se od nacista prave borci za nacionalnu slobodu. U tom smislu Ukrajina i baltičke države imaju tu veliku ljagu u prošlosti koju žele da pokriju i zamaskiraju time što kažu da razni 'Banderovci' i ostali nisu bili nacisti nego borci za Ukrajinu, pa su se borili i protiv 'crnog', i protiv 'crvenog' totalitarizma“, kaže Marković.

Rusija brani istorijsku istinu

On dodaje da Rusija uporno pokušava da odbrani istorijsku istinu da su, bez obzira na strahote staljinizma, Sovjetski Savez i crvena armija bile snage koje su pobedile nacizam.

​„Bez Sovjetskog Saveza sa svim unutrašnjim manama koje je imao, pobeda nad nacizmom ne bi bila moguća. Ovako kad se nacizam pretvori u samo jednu od totalitarnih ideologija onda se veoma relativizuje ko je bio borac za slobodu i ko je na crnoj a ko na beloj strani sveta“, ističe Marković.

Propagandni trik zemalja na strani najmračnijeg zla u istoriji

Kad je reč o uzdržanosti zemalja Evropske unije prilikom glasanja o rezoluciji, Marković kaže da je u tom slučaju „glasna ćutnja onih zemalja koje imaju problematičnu prošlost“, poput Mađarske i Slovačke.

„Te zemlje, zapravo pokušavaju da relativizuju to što su bili na strani najgoreg zla u ljudskoj istoriji i ne žele da se solidarišu sa Rusijom u nameri da izvedu sledeći propagandni zaključak: jeste da je nacizam bio loš, ali je i sovjetski ekspanzionizam i navodno ruski koji je posle nastupio, isto tako loši. Zapravo, tu se krije nekoliko velikih istorijskih laži jer Sovjetski Savez nije vodio agresivnu politiku u Evropi i nigde nije prešao dogovorene granice u Jalti“, zaključio je Marković.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala