Kako „gospodari Arktika“ žive na ruskoj Čukotki /foto/

Pratite nas
Sputnjik Belorusija vas vodi kroz neverovatno putovanje na rt Koževnjikova – posebno očuvano prirodno područje na obali Čukotskog mora, na kojem se nalaze najveća staništa polarnih medveda i morževa.

Rt Šmita se nalazi na obali Čukotskog mora i sastoji se od dve stene – Vebera i Koževnikova. Ovde se nalaze samo dva naselja: napušteno naselje urbanog tipa Rt Šmita i nacionalno selo Rirkajpij, u kojem živi svega 400 stanovnika.

Ali, u blizini se nalazi jedno od najvećih staništa morževa na Čukotki. Ljudi odlaze tamo da gledaju polarne medvede koji povremeno izlaze na obalu.

Belim medvedima preti nestanak sa lica Zemlje

Već do kraja ovog veka moglo bi da se dogodi da na planeti ne ostane nijedan beli medved, upozorava Sputnjik Belorusija.

Prema istraživanjima kanadskih i američkih naučnika, te životinje će se za 20 godina suočiti sa glađu i reproduktivnim deficitom, za šta je odgovorno topljenje arktičkog leda izazvano globalnim zagrevanjem.

Naučnici isključuju mogućnost prilagođavanja polarnih medveda na trajni život na kopnu. Njihovi zaključci bi trebalo da postanu još jedan podstrek za usvajanje mera usmerenih na borbu protiv globalnog zagrevanja.

Tačan broj jedinki koji naseljavaju obalu Čukotskog mora se ne zna, ali se smatra da ih, prema preliminarnim procenama, ima preko tri hiljade. Sputnjik Belorusija prenosi da su tokom poslednjih decenija objavljivane samo stručne procene stanja populacije, koje su se uglavnom oslanjale na beleženje iz medveđih jazbina: koliko ih je, gde se nalaze, koliko imaju mladunaca.

U avgustu je počeo sa radom projekat „Gospodar Arktika“ u okviru kojeg je planirana procena broja i rasprostranjenosti ovih životinja, kao i utvrđivanje nivoa zagađenosti staništa pomoću satelitskih snimaka, istraživanja tla i leda i uz pomoć dronova.

Inače, beli medved je najveći predstavnik ne samo svoje porodice, nego i čitavog reda grabljivaca. Ta vrsta je uneta u Crvenu knjigu Rusije i Međunarodnog saveza za očuvanje prirode. Osim toga, on se nalazi na vrhu lanca ishrane u svom domenu i važan je pokazatelj stanja čitavog arktičkog ekosistema.

Pročitajte još:

© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaMedvedica uči svoje mladunce da se spuštaju niz brdo.
Beli medvedi na Čukotki - Sputnik Srbija
1/17
Medvedica uči svoje mladunce da se spuštaju niz brdo.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaOd sredine leta do Nove godine, polarni medvedi žive na stenama i odlaze tek nakon što se more zamrzne.
Polarni medvedi - Sputnik Srbija
2/17
Od sredine leta do Nove godine, polarni medvedi žive na stenama i odlaze tek nakon što se more zamrzne.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaLjudi dolaze na rt Koževnikova na obali Čukotskog mora kako bi posmatrali ove neverovatne predatore.
Beli medvedi na rtu Koževnikova - Sputnik Srbija
3/17
Ljudi dolaze na rt Koževnikova na obali Čukotskog mora kako bi posmatrali ove neverovatne predatore.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaBeli medved odmara na ledenoj ploči u Čukotskom moru.
Beli medved na ledenoj ploči - Sputnik Srbija
4/17
Beli medved odmara na ledenoj ploči u Čukotskom moru.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaBeli medvedi retko lovi morževe. Teško im je da izađu na kraj s morževima ne samo u vodi, nego i na kopnu. Češće tragaju za mladuncima.
 Beli medved retko lovi morževe - Sputnik Srbija
5/17
Beli medvedi retko lovi morževe. Teško im je da izađu na kraj s morževima ne samo u vodi, nego i na kopnu. Češće tragaju za mladuncima.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaMorski led na Arktiku sada se topi ranije, a formira kasnije i njegova površina se smanjuje. Predator ostaje na obali i traži hranu, ponekad zalazi i u naselja.
Medved na obali mora - Sputnik Srbija
6/17
Morski led na Arktiku sada se topi ranije, a formira kasnije i njegova površina se smanjuje. Predator ostaje na obali i traži hranu, ponekad zalazi i u naselja.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaBela medvedica igra se sa svojim mladuncima obali Čukotskog mora. Zarad ovakvih kadrova vredi otići do rta Šmita.
Bela medvedica sa mladuncima - Sputnik Srbija
7/17
Bela medvedica igra se sa svojim mladuncima obali Čukotskog mora. Zarad ovakvih kadrova vredi otići do rta Šmita.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaPrema preliminarnim procenama, na obali Čukotskog mora živi više od tri hiljade jedinki.
Medvedi se igraju na obali Čukotskog mora - Sputnik Srbija
8/17
Prema preliminarnim procenama, na obali Čukotskog mora živi više od tri hiljade jedinki.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaOvi predatori stižu na obalu Istočnosibirskog mora pre dolaska morževa, koje nekad i pojedu.
Medved na obali Istočnosibirskog mora  - Sputnik Srbija
9/17
Ovi predatori stižu na obalu Istočnosibirskog mora pre dolaska morževa, koje nekad i pojedu.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaPolarni medved je maksimalno druželjiv za predatora. Nema prirodnih neprijatelja, ali klimatske promene, zagađenje staništa i lovokrađa čine ga ranjivim.
Polarni medved izuzetno druželjiv za predatora - Sputnik Srbija
10/17
Polarni medved je maksimalno druželjiv za predatora. Nema prirodnih neprijatelja, ali klimatske promene, zagađenje staništa i lovokrađa čine ga ranjivim.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaNaučnici isključuju mogućnost prilagođavanja polarnih medveda trajnom životu na kopnu. Njihovi zaključci bi trebalo da budu još jedan podsticaj za preduzimanje mera u borbi protiv globalnog zagrevanja.
Polarni medved - Sputnik Srbija
11/17
Naučnici isključuju mogućnost prilagođavanja polarnih medveda trajnom životu na kopnu. Njihovi zaključci bi trebalo da budu još jedan podsticaj za preduzimanje mera u borbi protiv globalnog zagrevanja.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaBelog medveda nazivaju „Gospodarom Arktika“, ali bi već do 2040. godine na planeti moglo da se dogodi da ne ostane nijedna jedinka.
Beli medved - „Gospodar Arktika“ - Sputnik Srbija
12/17
Belog medveda nazivaju „Gospodarom Arktika“, ali bi već do 2040. godine na planeti moglo da se dogodi da ne ostane nijedna jedinka.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaPolarni medvedi nisu ljubitelji kopna, posebno obalske tundre, jer tamo ima mnogo agresivnijih mrkih medveda.
Igra belih medveda u Čukotskom moru - Sputnik Srbija
13/17
Polarni medvedi nisu ljubitelji kopna, posebno obalske tundre, jer tamo ima mnogo agresivnijih mrkih medveda.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaNa istočnom Arktiku nema toliko rtova poput Šmita. Stoga medvedi, od trenutka kada se more oslobodi od leda, plivaju do stena Koževnikova.
Beli medved na obali Čukotskog mora - Sputnik Srbija
14/17
Na istočnom Arktiku nema toliko rtova poput Šmita. Stoga medvedi, od trenutka kada se more oslobodi od leda, plivaju do stena Koževnikova.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaRt Šmita je veoma dobro pozicioniran. Ovo mesto su morževi voleli od davnina, a za njima i beli medvedi.
Polarni medvedi - Sputnik Srbija
15/17
Rt Šmita je veoma dobro pozicioniran. Ovo mesto su morževi voleli od davnina, a za njima i beli medvedi.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaMedvedi izlaze iz vode tokom oluje na rtu Koževnikova.
Medvedi izlaze iz vode - Sputnik Srbija
16/17
Medvedi izlaze iz vode tokom oluje na rtu Koževnikova.
© Sputnik / Maksim Deminov / Uđi u bazu fotografijaDa ima leda u blizini rta Šmita, morževi i polarni medvedi ne bi ni izlazili na kopno.
Polarni medved se kupa u Čukotskom moru - Sputnik Srbija
17/17
Da ima leda u blizini rta Šmita, morževi i polarni medvedi ne bi ni izlazili na kopno.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala