Car Dušan, vojvoda Stepa, knez Miloš... osvajaju Čačak uz pomoć Rusa /video/

© Sputnik / Evgeniя Novoženina / Uđi u bazu fotografijaOtvaranje 29. Moskovskog međunarodnog sajma knjiga
Otvaranje 29. Moskovskog međunarodnog sajma knjiga - Sputnik Srbija
Pratite nas
Do kraja ove godine u sedam čačanskih ulica trebalo bi da se pojave informacione table sa portretima srpskih istorijskih ličnosti, koje se naslikali ruski umetnici iz Krasnodarskog kraja i učenici jedne umetničke škole iz Čačka.

Inicijator ove akcije je Ksenija Radojičić, nastavnica ruskog jezika i osnivač kluba „Ksenija – ruski jezik”, koji se bavi promocijom ruskog jezika, književnosti i uopšte ruske kulture.

„Cilj ovog projekta je da podsetimo naše sugrađane na to koliko je naša istorija bogata. Smislili smo da napravimo vrlo originalne info-table koje će da stoje u sedam najprometnijih ulica u Čačku, a nazivi tih ulica su posvećeni najznačajnijim ličnostima srpske istorije: Vojvodi Stepi, caru Dušanu, knezu Milošu, Jovanu Obrenoviću, doktoru Kuželju, Županu Stracimiru, doktoru Dragiši Mišoviću. Ruski akademski slikari iz Krasnodarskog kraja, koji su bili gosti našeg grada, ovde su se upoznali i sa našom istorijom, jezikom, kulturom i tradicijom i to je na njih ostavilo veoma jak utisak... A onda se iz te saradnje radila ideja da oni oslikaju portrete naših najznačajnijih istorijskih ličnosti. S obzirom na to da u Čačku postoji umetničko odeljenje pri jednoj srednjoj školi, onda smo uključili i decu, koja su dobila zadatak da oslikaju motive iz života tih ličnosti. Zatim smo u grafičkoj pripremi spojili te dve strane i napravili vrlo zanimljive table…“, kaže Radojičićeva, napominjući da će  na svakoj tabli biti i ispisane i biografije tih ličnosti na više jezika, uključujući i srpski i ruski.

Ksenija Radojičić redovno u Čačku i okolnim gradovima organizuje i književne večeri, koncerte i druge manifestacije na kojima predstavlja veliku rusku kulturu i tradiciju, ističući istovremeno neraskidive veze između naše dve zemlje i naša dva naroda.

Još od studentskih dana i sama često putuje u Rusiju, koja je, kako kaže, na nju ostavila „impozantan utisak“.

„Predstava o Rusiji ne može da postoji dok ne odete tamo. Mislim da svaka predstava koju imamo iz literature, ili možda savremenih izvora informacija – interneta i slično – stvara određene slike i, mogu slobodno reći, određene predrasude. Ali tek kada odete tamo vi u stvari vidite to ogromno prostranstvo koje sve zadivi...“.

Moskva je, dodaje nastavnica, posebna, ali je Sankt Peterburg „neverovatan grad“.

„Jer u Peterburgu vidite nespojivo. S jedne strane Zapad po arhitekturi, a sa druge strane vidite ruski duh. I mislim da to nije čak tipičan ruski duh, nego da je to jedan vrlo specifičan grad. A onda, kad se još na to nadoveže ono što ste učili na fakultetu i kako je grad nastao, i vežete za rusku carsku porodicu, i za Gogolja i druge pisce, onda u stvari shvatite da je to zaista jedan neverovatan grad“, priča sagovornica Sputnjika.

Prošlog leta, u okviru međunarodne saradnje Srbije i Rusije, i gradova Soči, Čačak, Valjevo i Užice, grupa naših najboljih đaka provela je 15 dana u tom crnomorskom letovalištu. Deci se, kaže, dopalo sve, osim hrane – i to zbog mirođije koje ima u gotovo svim jelima.

„Naše đake najviše interesuje savremeni jezik, zato što oni dosta komuniciraju preko interneta i preko video-igrica sa svojim vršnjacima u Rusiji... Naravno, provlači se savremena kultura - pop-muzika, rok-muzika, klasična muzika, film, sport... Interesuje ih kako se tamo živi, pa kako se oni prevoze. Metro im je stran...“.

Decu, dodaje, interesuju razne stvari, pa postavljaju najrazličitija pitanja. Tako je jednog dečaka interesovalo – imaju li Rusi čips. Kasnije je od svoje nastavnice dobio kesu ruskog čipsa.

O Rusiji uče i kroz igru. Slave ruske praznike, poput Maslenice, drevnog paganskog praznika istočnih Slovena kojim se dočekuje proleće i ispraća zima.

„Radim u seoskoj školi, pa su ta deca prilično vezana za tradiciju. To se zaista neguje u njihovim domovima, a prošle godine smo imali proslavu Maslenice. Pravili smo palačinke u školi, a zadatak dece je bio i da malo istraže o Maslenici. Mislim da je to jak utisak ostavilo na njih... Bilo je bitno da shvate kakav je to praznik i da ga povežu sa našom Belom nedeljom ili Pokladama. I deca su to, zaista, uradila. Onda smo pronašli da je simbol Maslenice palačinka, koja predstavlja sunca, a u srpskoj tradiciji je to krofna. Tako da smo pravili i palačinke i krofne... Jedne godine smo za dan Rusije napravili njihov čokoladni sir, potom smo pravili suvenire, poput balalajke, samovara i matrojške, koje ovde svi zovu babuške... Imali smo i prodajnu izložbu, pa smo od toga kupili neka sredstva za školu. Mislim da deca na takav način mnogo više nauče“, priča Ksenija.

U igri asocijacija, deca su imala zadatak da kažu šta ih asocira na Rusiju.

„Asocira ih sve - od Maše i medveda, samovara, Putina, Borisa Godunova, Romanovih, Ivana Groznog do ’lade‘ i kaše... Neverovatno je šta je njima sve palo na pamet“.

S strane strane, dodaje Radojičićeva, i ruska deca su zainteresovana da saznaju što više o Srbiji – o tome gde se Srbija nalazi, do koliko godina se ide u školu, kako izgleda naš novac, kako se na srpskom kaže: „Dobar dan”...

„Svašta ih je interesovalo. Koji je glavni grad? Šta mi jedemo, kako jedemo. Tako da su i oni isto bili vrlo radoznali“, dodala je Ksenija.

U „Sputnjik intervjuu“ nastavnica Ksenija Radojičić otkriva i kakav je danas položaj ruskog jezika u Srbiji; koliko mi znamo o Rusiji, a koliko Rusi o nama i koje su to predrasude sa kojima se suočavamo.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala