Japan i Rusija u ćorsokaku: Južni Kurili ostaju kamen spoticanja, a tu je i Južni Sahalin...

© Sputnik / Sergeй Krasnouhov / Uđi u bazu fotografijaOstrvo Iturup Kurilskog arhipelaga
Ostrvo Iturup Kurilskog arhipelaga - Sputnik Srbija
Pratite nas
Problem Južnih Kurila neće biti skoro rešen – kad nije pomogla ni najbolja volja bivšeg premijera Japana Šinzea Abea da sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom potpiše mirovni sporazum, male su šanse da će to uraditi i aktuelna vlast. Ipak, to ne smeta američkoj vladi da tretira sporna ostrva kao japansku teritoriju.
„Vašington odavno podržava stav Japana o Kurilima, još od 1956. godine, kada je američki Stejt department poslao memorandum u Tokio, navodeći da ova ostrva s pravom pripadaju Japanu. I od tada, više od 70 godina, Sjedinjene Američke Države se drže tog stava, koji se manifestovao izdavanjem zelenih karata stanovnicima ovih ostrva. Ruski državljani koji su rođeni na Kurilskim ostrvima, prema Stejt departmentu, stanovnici su Japana i moraju da plaćaju porez Japanu“, kaže Dmitrij Streljcov, šef Katedre za orijentalne studije univerziteta MGIMO.

Postavlja se objektivno pitanje: Kako je uopšte tehnički moguće da plaćate porez Japanu, ako ste Rus i rođeni ste na Južnim Kurilima?

„I to je nejasno. Mislim da polaze od toga da osoba koja je rođena na određenoj teritoriji mora da plaća porez upravo državi kojoj ta teritorija pripada. Kako to tehnički uraditi je sasvim drugi problem, u tom pogledu ima dosta nedoslednosti u dokumentima Stejt departmenta“, objašnjava ruski ekspert.

Na pitanje da li Japan ima dugoročne planove po pitanju Sahalina, Streljcev odgovara da je posle Drugog svetskog rata Sovjetski Savez u skladu sa Krimskim sporazumom dobio Kurilska ostrva i Južni Sahalin.

„U Japanu su Južni Kurili posebno pitanje, s tim da se Severni Kurili i Južni Sahalin smatraju teritorijama sa nedefinisanim statusom, budući da ne postoji mirovni ugovor, odnosno prenos ovih teritorija nije pravno formalizovan, kao što veruju u Japanu“, dodao je on.

Bilo kako bilo, po mišljenju eksperta, u odnosima Rusije i Japana predstoji određeno zahlađenje u odnosima – velikim delom zbog činjenice da se razvoj političkog dijaloga oko granica uglavnom odvijao na ličnu inicijativu i u okviru političke volje bivšeg premijera Šinzea Abea, koji je pokazao veliki entuzijazam za ovu temu, smatrajući je životnim delom. Kako kaže, aktuelni premijer nema nikakve moralne obaveze s tim u vezi.

„Što se tiče izgleda za potpisivanje mirovnog sporazuma, moram da izrazim određeni pesimizam, jer su stavovi strana predaleko jedni od drugih, iako je potvrđeno da strane nastavljaju dijalog na osnovu Deklaracije iz 1956. godine. Ipak, izjave japanskih predstavnika govore o tome da je stav Japana da određuje sudbinu četiri ostrva. Generalno, ovo je neprihvatljiv stav za Rusiju i ovde smo potvrdili fundamentalne razlike u pristupima ovom pitanju. I pored toga, generalno imamo fundamentalne razlike u pristupu samom mirovnom ugovoru, shvatanju mirovnog sporazuma, jer je za Japan ovo samo sudbina ostrva, odnosno, to je samo pitanje granica. Za Rusiju je ovo širok politički dokument koji definiše ili postavlja temelje naših dugoročnih odnosa. Dok ne budemo imali zajedničko razumevanje onoga što ćemo potpisati, čini mi se da ne može biti nikakvog zbližavanja stavova“, zaključio je Streljcev.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala