Kako je zahvaljujući izgradnji „Severnog toka 2“ najviše profitirala — arheologija

© Fotolia / Stevica MrdjaArheolog na iskopinama
Arheolog na iskopinama - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ne zna se ko će u budućnosti biti na dobitku od gasovoda „Severni tok 2“, ali se arheologija već sada može nazvati nedvosmislenim pobednikom, piše nemački magazin „Špigel“.

Tokom građevinskih radova na teritoriji Nemačke naučnici su pronašli na stotine otkrića, piše list. Specijalisti objašnjavaju da „suveniri iz prošlosti“ omogućavaju da se rekonstruiše istorija naseljavanja pojedinih regiona, kao i način života nemačkih predaka.

„Špigel“ piše da je teško reći ko će najviše profitirati od izgradnje gasovoda. Istovremeno, autor članka Gvido Klajnhubert pita se da li bi to mogla da bude Rusija, evropska ekonomija ili običan narod koji želi da greje svoje domove.

Zaključak magazina je sledeći: na ovaj ili onaj način jedan od pobednika u toj situaciji je već određen – to je arheologija.

„Suveniri iz prošlosti“ na nemačkom tlu

Nemci su radi daljeg transporta ruskog gasa iz opštine Lubmin izgradili gasovod „Eugal“ dug 480 kilometara. On će biti povezan sa „Severnim tokom 2“, a proći će kroz Meklenburg-Zapadnu Pomeraniju, Brandenburg i Saksoniju. Kako bi pripremi radovi bili obavljeni, arheolozi su odlazili na teren. Istovremeno im je bilo dozvoljeno da kopaju dublje nego, na primer, prilikom izgradnje puteva.

List objašnjava da su tako istraživači otkrili stotine pronalazaka. Oni su pronašli 32 zemunice koje datiraju iz 4. veka, skelete iz doba neolita, kao i 600 urni. Pored toga, pronašli su misterioznu monetu, koja je dospela u Nemačku sa teritorije sadašnjeg Avganistana.

„Tamo je bilo mnogo stvari koje nismo očekivali da ćemo pronaći“, izjavila je koordinatorka arheološkog iskopavanja Hajke Baumeverd Šmit.

S tim u vezi, Klajnhubert ističe da je tokom sličnih radova i ranije dolazilo do senzacionalnih otkrića. On je precizirao da su istraživači tokom izgradnje gasovoda „Opal“ i „Nel“ u periodu od 2009. do 2012. godine naišli na takozvana „Heselova blaga“ u Donjoj Saksoniji. Ispostavilo se da su upravo 117 prstenova i druge dragocenosti stari oko 3.300 godina.

Činjenica da su iskopavanja izvodili profesionalci – velika je sreća za nauku, ističe nemački list i dodaje da će sledeće godine arheolozi učestvovati i u postavljanju podzemnog kabla nazvanog Suedlink. Autor je uveren da će tokom radova biti otkriveni i drugi „suveniri iz prošlosti“.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala