Bizarni performans u Budvi - poslednji trzaji odlazeće vlasti

© Foto : Youtube/Novi TV/PrintscreenAmbasador Srbije u Crnoj Gori sprečen da položi venac na spomen obeležje u Budvi
Ambasador Srbije u Crnoj Gori sprečen da položi venac na spomen obeležje u Budvi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Bizarni performans koji se odigrao u Budvi, gde je omanja grupa građana sprečila polaganje vijenaca srpskim oslobodiocima grada iz 1918. godine su poslednji trzaji odlazeće vlasti, smatra analitičar Igor Damjanović.

Poraženi režim Mila Đukanovića pokušava da koristeći minorne ekstremističke grupacije, isprovocira sukobe i produbi nestabilnost u društvu, uzrokovanu nesnalaženjem parlamentarne većine da već više od dva mjeseca izborom vlade verifikuje narodnu volju. Damjanović ovako komentariše za Sputnjik današnji događaj u Budvi gdje je grupa građana tzv. crnogorskih komita-zelenaša okupila ispred Starog grada ne bi li spriječila dolazak ambasadora Republike Srbije u Podgorici, Vladimira Božovića, koji je trebalo da položi vijenac srpskim oslobodiocima Budve iz 1918. godine povodom Dana primirja u Prvom svjetskom ratu.

Okupljeni su skandirali komitskom komandiru Krstu Zrnovom Popoviću i pjevali da „Crna Gora neće biti obala srpskog mora“, prozivali „četnike“ i palili svijeću na kanalizacionoj šahti, da bi na kraju spomen ploču na zidinama budvanskog Starog grada posvećenu srpskoj oslobodilačkoj vojsci sa natpisom Njegoševih stihova – „Pokoljenja djela sude“, prekrili crnogorskom zastavom.

Poslednji trzaji odlazećeg režima

Analitičar Damjanović pak smatra da se radi i o poslednjim trzajima režima DPS-a da pokuša da homogenizuje svoje biračko tijelo daljim produbljivanjem podjela, koji mu, kako predviđa, na kraju neće donijeti ništa dobro.

„Ubijeđen sam da nastavak flerta sa ekstremistima i sličnim marginalcima ništa dobro ne može donijeti poraženom režimu. Upravo je prihvatanje retorike danas okupljenih klovnova pred budvanskim Starim Gradom u predizbornoj kampanji, kojoj su prethodili dugogodišnji pokušaji falsifikovanja istorije u svrhu širenja mržnje prema Srbiji značajno doprinijelo izbornom porazu DPS-a“, ocjenjuje Damjanović za Sputnjik.

Potvrda da je današnji skup u dobroj mjeri podržan od strane odlazećeg režima svakako leži u činjenici da su na trgu u Budvi primijećeni Milija Sekulović, odbornik SO Budva i predsjednik mladih DPS, bivši odbornik Stevan Džaković zbog čijeg su prelaska u redove DPS-a zgradu opštine Budva ljetos gotovo dva mjeseca čuvali kordoni policije, te odbornica partije „Crnogorska“ Anđela Ivanović.

Radikalizacija DPS-a

Našem sagovorniku ipak pada u oči da su do skoro i gradonačelnici Budve iz redova DPS-a polagali vijenac srpskoj oslobodilačkoj vojsci, dok je danas ta stranka izričito protiv, što samo potvrđuje koliko se DPS ideološki radikalizovao i skrenuo udesno poslednjih godina.

„Prije nekoliko godina, DPS budvanski gradonačelnik Lazar Rađenović položio je sa prethodnim ambasadorom Srbije Zoranom Bingulcem cvijeće na istom spomen obilježju, tako da su današnji poziv na razgovore ambasadoru Božoviću u Ministarstvu inostranih poslova Crne Gore i tamo izraženi protest duboko licemjerni“, kategoričan je Damjanović.

Podsjetimo, iz crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova ambasadoru Božoviću su skrenuli pažnju da je srpska vojska 1918. godine ušla u već oslobođenu Budvu, uz tvrdnju da je „Crna Gora bila okupirana od te iste vojske“ i izgubila državu i dinastiju, kao i da je polaganje vijenaca od strane srpskog ambasadora miješanje u unutrašnje stvari suverene države.

Republika Srbija i njena Ambasada u Crnoj Gori, takve navode su odbacile kao zlonamjerne i netačne, a naročito neutemeljenim smatra tvrdnje da je riječ o istorijskom falsifikatu, saopšteno je iz ambasade Srbije.

Podsjetimo takođe, da je Budva do 1918. godine bila u sastavu Austrougarske. Spomen-ploča u čast Srpskoj vojsci Opština Budva iznad glavnog ulaza u Stari grad postavila je još daleke 1931. godine.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala