Kako da Srbi izbegnu uvođenje karantina

Pratite nas
Samo rigoroznije mere mogu pomoći da izbegnemo da obolimo od korone. Bolje je sada uvesti karantin nego čekati daleko veći broj obolelih, što je sasvim realno očekivati u naredne dve nedelje. Jer efekat policijskog časa može da se vidi tek za 15 dana, zato treba pravovremeno reagovati, smatra epidemiolog Radovan Čekanac.

Treći pik korona virusa obara sve neslavne rekorde kako u svetu i Evropi, tako i u našem okruženju. Mnoge zemlje se odlučuju na novo zaključavanje kako bi se životi i zdravstveni sistemi zaštitili ovog udara kovida 19.

Policijski čas vraćen je u Francusku, Italiju, Španiju, Austriju, Grčku, Sloveniju, Slovačku, Mađarsku, Belgiju. U Velikoj Britaniji najavljuju se nove mere i karantin, a u Nemačkoj se zatvaraju barovi, restorani, kulturne i sportske ustanove, dok će škole i vrtići ostati otvoreni.

Bolje sad karantin nego za 15 dana

Ništa od ovih mera još uvek nije doneseno u Srbiji jer smo po brojkama i dalje „bolji“ od ostatka Evrope, ali cifra od 2.412 novoobolelih i izjava ministra zdravlja Zlatibora Lončara da Beograd ima samo još 300 slobodnih mesta u bolnicama deluju pomalo zastrašujuće.

Epidemiolog Radovan Čekanac kaže za Sputnjik da kada bismo poštovali postojeće mere, ne bismo morali da uvodimo policijski čas. Ali kako kaže, pošto se mere ne sprovode u dovoljnoj meri sigurno će biti uvedene još rigoroznije. Prema njegovom mišljenju, sada je najbolji trenutak da bude uveden policijski čas:

„Vidimo da nijedna zemlja u okruženju nije prošla dobro, čak su prošli daleko gore nego mi, i mislim da je sasvim realno i očekivati da ćemo u toku ove i sledeće nedelje imati daleko veći broj obolelih. E sad, u takvoj situaciji uvoditi policijski čas je po meni nekako kasno. Ja sam pristalica toga da se sada uvedu rigoroznije mere ako je realno očekivati da ćemo doći u takav scenario, jer efekat policijskog časa može da se vidi tek za petnaestak dana. Vi imate policijski čas a nemate smanjenje obolelih, i onda to deluje deprimirajuće. A opet kad imate manji broj obolelih i uvedete policijski čas, to je pravovremeno reagovanje. Iako su sad i sve ove mere neka vrsta suzbijanja, ne preventiva, ali preventiva bi bila sada uvesti policijski čas da ne dođe do većeg broja obolelih“.

On svoje mišljenje pravda rečima da se postojeće mere ne poštuju i da sanitarna i komunalna inspekcija bez pomoći organa Ministarstva unutrašnjih poslova ne mogu da vrše adekvatnu kontrolu i kažnjavanje.

Ugostitelji, kako kaže, treba da budu svesni da će mnogo više izgubiti uvođenjem policijskog časa, jer će im se skratiti radno vreme i strože će im se kontrolisati objekti. Imaće daleko veće gubitke nego sada kada im je dozvoljeno da rade normalno do 11 sati uveče.

© Sputnik / Stefan ĐurićPrema mišljenju Čekanca, sanitarna i komunalna inspekcija bez pomoći organa Ministarstva unutrašnjih poslova ne mogu da vrše adekvatnu kontrolu i kažnjavanje.
Kako da Srbi izbegnu uvođenje karantina - Sputnik Srbija
Prema mišljenju Čekanca, sanitarna i komunalna inspekcija bez pomoći organa Ministarstva unutrašnjih poslova ne mogu da vrše adekvatnu kontrolu i kažnjavanje.

Opterećenost zdravstvenog sistema ključna

Prema njegovom mišljenju opterećenost zdravstvenog sistema biće odlučujuća u procesu uvođenja najrigoroznijih mera i dodaje da je u Kraljevu za sada klinička slika obolelih blaža, da nema dugog zadržavanja pacijenata na lečenju, kao i da nijedan nije na respiratoru, što je za utehu.

„Ja mislim da će se pratiti opterećenost zdravstvenog sistema, da će to ipak da prevagne. I zdravstveni radnici se polako inficiraju. Videćemo, u zavisnosti od kapaciteta. Jeste da se i zdravstveni radnici drugih struktura obučavaju za rad, oni koji nisu imali dodira sa intenzivnom i poluintenzivnom negom i radom na respiratoru. Tu se čini maksimum, ali sve ima neke svoje granice kad može da pukne. Sada vidimo i mnoge razvijenije zemlje kao na primer Belgiju koja više nema kapaciteta pa šalju pacijente u druge zemlje. Tako da je i u Evropi veliki problem. Mnogi pozivaju lekare iz penzije“, upozorava epidemiolog.

Pored toga što je pristalica uvođenja policijskog časa, Radovan Čekanac ukazuje da ne utiče samo karantin na psihu ljudi, već da je mnogo veća trauma kada neko zarazi nekog svog koji premine ili dobije težu kliničku sliku.

Skratiti rad ugostiteljskih objekata

Epidemiolog Zoran Radovanović nije za uvođenje policijskog časa u Srbiji, odnosno ne na čitavoj teritoriji, ali je mišljenja da je rad ugostiteljskih objekata trebalo već ograničiti.

„Mi još uvek imamo do 11 uveče kafiće, klubove i splavove, a to je baš neuobičajeno. Vi morate ako zatvorite kafane da date tim radnicima neke pare da prežive, tako da to jeste gubitak za ekonomiju. Ali ako se bolest raseje previše onda će ekonomija mnogo više da trpi jer će život da stane zbog bolesti. Neće imati ko da radi ako je pola radnika u fabrici bolesno, onda staje i tehnološki proces proizvodnje. Tako da svako ima u vidu ekonomske gubitke, oni su neminovni, samo ih treba svesti na minimum. Dakle, bolje je sad malo žrtvovati prihod koji ostvaruju ti noćni klubovi, splavovi, kockarnice“, smatra Radovanović.

Upitan koja brojka bi nas odvela u karantin, imajući u vidu svakodnevni porast broja obolelih i hospitalizovanih, naš sagovornik kaže da mora da se uzme sveukupnost situacije i da to nije samo broj zaraženih.

CC0 / Unsplash / Epidemiolog Radovanović smatra da bi trebalo što pre ograničiti rad ugostiteljskih objekata.
Kako da Srbi izbegnu uvođenje karantina - Sputnik Srbija
Epidemiolog Radovanović smatra da bi trebalo što pre ograničiti rad ugostiteljskih objekata.

Važna i lokacija

„Mi sad već imamo prenošenje u zajednici, to je taj četvrti stepen intenziteta epidemije. To je kad već ne možete da otkrijete izvor zaraze, da ako obolite i epidemiolog više ne može da zaključi da li ste se zarazili u prodavnici ili u školi ili na radnom mestu, zato što na svim tim mestima ima po neki zaraženi od koga ste mogli da dobijete virus. U toj fazi već i aktivno otkrivanje ima manji značaj. Stvar je u tome da se kompletno sagleda situacija, šta kažu brojevi i koliko oni odražavaju istinsku situaciju na terenu“, kaže Radovanović.

On ukazuje da se prilikom zaoštravanja epidemioloških mera uzima u obzir i teritorijalna raspodela, jer nema potrebe uvoditi restrikcije u celoj zemlji ako situacija nije svuda ista. Ograničenje saobraćaja je prema njegovim rečima jedna od mera, jer ako postoji neravnomerna raspodela onda se ide na to da se zaštitite delovi koji su relativno pošteđeni, da se virus ne rasejava i tamo. Suština je, kako zaključuje, da je ovaj talas u usponu i da ide dosta strmo naviše.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala