Braća donela milion pčela u srce Beograda /foto/

© Sputnik / Stefan ĐurićDario Mardešić sa pčelama
Dario Mardešić sa pčelama - Sputnik Srbija
Pratite nas
U samom srcu Beograda, na Dorćolu, braća Dario i David Mardešić bave se „urbanim pčelarstvom“. Oni imaju 30 košnica sa oko milion pčela, koje se nalaze kod Luke Beograd, na području nekadašnjeg „Žitomlina“. Plan im je da u narednom periodu tamo postave još 10 košnica, ali i prvu „Api komoru“ u prestonici, koja služi za lečenje pčelinjim proizvodima.

„Urbano pčelarstvo“ nije novost. Ono ima koren u 19. veku, u Parizu, gde su u Luksemburškoj bašti postavljene prve košnice, a u tom gradu je osnovana i prva pčelarska škola.

Dario i David, studenti Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu i vlasnici firme „Mad Med“ svoj prvi pčelinjak postavili su u Orašcu 2017, a ove godine rešili su da se oprobaju u „urbanom pčelarstvu“, pa su krajem leta košnice doneli i u Beograd. Na taj potez odlučili su se zbog pojedinih prednosti koje grad ima u odnosu na selo, kada je u pitanju uzgoj pčela.

© Sputnik / Stefan ĐurićNa Dorćolu se nalazi 30 košnica sa oko milion pčela
Braća donela milion pčela u srce Beograda /foto/ - Sputnik Srbija
Na Dorćolu se nalazi 30 košnica sa oko milion pčela

Milion pčela na Dorćolu

Kako kažu, broj biljaka koje pčele posećuju tokom sezone mnogo je veći u gradu nego u ruralnim sredinama, zbog čega su gradske pčele produktivnije i zdravije. U Beogradu ima više od 200 vrsta i cvetaju od aprila do septembra, pa pčele konstantno donose nektar i polen.

„U seoskoj sredini, u intenzivnoj poljoprivredi i proizvodnji, uglavnom su zastupljene monokulture, pa te pčele imaju samo jednu pašu tokom sezone, a nakon toga one nemaju šta da jedu niti koje cvetove da obilaze. To nije dobro za njih, jer onda moramo da ih prihranjujemo, čuvamo, dajemo šećer, a sve to utiče na njihov imunitet“, predočava David za Sputnjik.

© Sputnik / Stefan ĐurićDario i David Mardešić otvaraju košnicu
Braća donela milion pčela u srce Beograda /foto/ - Sputnik Srbija
Dario i David Mardešić otvaraju košnicu

Braća Mardešić kažu da gradski ambijent pčelama ne škodi preterano, jer one tokom jeseni i zime, kada je u Beogradu zagađenje najveće, miruju u košnicama. Tokom sezone, na proleće i leto, zagađenje u glavnom gradu je znatno manje, pa tvrde da će med biti kvalitetan.

„Još jedna razlika između grada i sela je to što u gradu nema direktnih zagađivača, tj. najvećeg neprijatelja pčela – pesticida. Nemamo nikotinoide, koji najviše smetaju pčelama, ne samo u Srbiji, već i u celom svetu. EU ih je zabranila, ceo svet ide ka tome i nadamo se da će ih skroz izbaciti iz upotrebe“, istakao je David.

Dario i David očekuju da za godinu dana po košnici dobiju oko 20 kilograma beogradskog livadskog meda, što je iznad proseka u Srbiji. Pored livadskog, oni prave i bagremov i lipov med sa Fruške gore, kao i livadski med sa dodacima – cejlonskim cimetom, moringom i nanom i đumbirom.

© Sputnik / Stefan ĐurićDario Mardešić među pčelinjacima
Braća donela milion pčela u srce Beograda /foto/ - Sputnik Srbija
Dario Mardešić među pčelinjacima

Košnice kao lek

Osim proizvodnje meda, plan im je i da na prostoru „Žitomlina“ postave i prvu „Api komoru“ u Beogradu, koja inače služi za lečenje pčelinjim proizvodima, pretežno za inhaliranje vazduha iz košnice, a pogotovo je pogodna za one koji imaju disajne probleme.

„Pravićemo i razne eksperimente pomoću kojih ćemo videti kako pčele mogu da poboljšaju zdravstveno stanje vrlo teških pacijenata i koristićemo ’Api terapiju‘ kao što je ceo svet koristi“, kaže David.

© Sputnik / Stefan ĐurićDavid Mardešić sa pčelama
Braća donela milion pčela u srce Beograda /foto/ - Sputnik Srbija
David Mardešić sa pčelama

„Pčele dobrodošle u Beograd“

Do područja za košnice braća su došla tako što su na Svetski dan pčela 20. maja, zajedno sa Beograskim udruženjem pčelara, pokrenuli akciju za očuvanje pčela i „urbanog pčelarstva“ pod nazivom „Pčele dobrodošle u Beograd“, nakon čega im se obratila uprava „Žitomlina“ i dala im svoj prostor na korišćenje.

David je ukazao na to da godišnje u celom svetu nestane najmanje 30 odsto populacije pčela i pozvao sve društveno odgovorne kompanije da se akciji priključe i pomognu pčelama i pčelarima, a zauzvrat će dobijati med za svoje potrebe.

© Sputnik / Stefan ĐurićU Beogradu ima više od 200 vrsta medonosnih biljaka
Braća donela milion pčela u srce Beograda /foto/ - Sputnik Srbija
U Beogradu ima više od 200 vrsta medonosnih biljaka
„Svi znamo da su zaslužne za svaki treći zalogaj koji konzumiramo. Bez njih definitivno neće biti života, nećemo imati čime da se hranimo i sve ostalo će biti mnogo manji problem. Zato je cilj ove akcije da probudimo svest građana, da im kažemo da nisu toliko opasne, da nam neće uletati u stanove i napadati nas“, napominje David.

Beogradsko udruženje pčelara ove godine je na Košutnjaku napravilo azil za sve pčele koje su tokom sezone uhvatili u gradu, a koje ne bi uspele da same opstanu.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala