Ovako bi mogao da izgleda prvi grad na Marsu /video/

© Foto : Cortesía de ABIBOO Studio / SONetOvako bi mogao da izgleda prvi grad na Marsu 
Ovako bi mogao da izgleda prvi grad na Marsu  - Sputnik Srbija
Pratite nas
„Dobrodošli u Nuvu, glavni grad Marsa. Stanovnic Marsa živeli bi ovde u još četiri vertikalna grada koji su integrisani u jednu od stotinu stena, koje pružaju zaštitu od radijacije, a istovremeno omogućavaju prolazak sunčevih zraka.“ Tako počinje tekst koji je pripremila grupa katalonskih istraživača sa Instituta za svemirska istraživanja Katalonije.

U okviru programa „Održiva vanzemaljska mreža“ (SONet, The Sustainable Offworld Network) oni su osmislili grad u kom može da živi do milion stanovnika

SONet je izabran kao jedan od deset finalista među više od 175 predloga koji su bili prijavljeni na konkursu učesnika iz nekoliko zemalja.

Konkurs za prvi grad na Marsu

Konkurs je posvećen održivom razvoju milionskog grada na Marsu, a domaćin je bilo Marsovsko društvo (Mars Society), najveća i najuticajnija organizacija za zaštitu svemira koja se bavi istraživanjem i potencijalnim naseljavanjem planete Mars. 

„Saznavši da smo stigli do finala, shvatili smo da se trud isplatio. Mi smo uglavnom profesionalci i naučnici u svojim oblastima i znali smo da smo se pripremili na visokom nivou, ali ovo je bilo naše prvo iskustvo rada u timu. Priznanje nam je dalo veliki podsticaj i omogućilo je da nastavimo rad“, rekao je za Sputnjik koordinator grupe Giljem Anglada Eskude. 

Istraživači su osnovali zamišljeni grad Nuva u čast kineske boginje koja je stvorila čovečanstvo. Pored toga, ova boginja je koristila pet kamena za zaštitu neba, a u Nuvi u okviru projekta postoji pet gradskih centara. Grad sadrži sve aspekte ljudskog života: od mesta za stanovanje, arhitekture i sredstava za život do umetnosti, ekonomije i političkog sistema. 

„Iz perspektive arhitekte, projektovanje funkcionalnih urbanih područja u ograničenjima nepoznatog sveta bilo je istovremeno neverovatno i izuzetno obogaćujuće iskustvo“, rekao je Alfredo Munjoz, suosnivač studije ABIBOO i šef tima za arhitektonsko projektovanje. „Jako nam je drago što možemo da nastavimo da razvijamo ovu prvu konstrukciju, kao i da pronalazimo radikalno nova rešenja koja će funkcionisati i na Zemlji“. 

Na projektu radi više od 30 istraživača, a vode ga katalonski stručnjaci, mada grupa uključuje i članove iz drugih zemalja poput Velike Britanije, SAD, Argentine i Nemačke. Oni su pripremili izveštaj na 20 stranica sa konceptualnim dizajnom, koji kombinuje širok spektar različitih aspekata od istraživanja svemira do održivog razvoja. U grupi se nalaze i poznate žene istraživači poput Žizel Detrel sa Univerziteta u Štutgartu i Laja Ribasa sa Instituta za morske nauke.

Koordinator projekta je objasnio da je od 30 članova tima, deset najaktivnije učestvovalo u projektu, a ostali su dali svoj doprinos u diskusijama i pružili povratne informacije o konkretnim temama. 

Nema očiglednih dokaza života na Crvenoj planeti

Sputnjik nije mogao da ne postavi pitanje koje vekovima zanima društvo, a to je postojanje života na Marsu. Anglada Eskude, koordinator SONeta, radio je na sličnim temama pre ovog projekta. On smatra da na Marsu može da postoji primitivni život, koji je i dalje pod zemljom, ali u svakom slučaju se razlikuje od zemaljskog, jer dokazi o njegovom postojanju na površini nisu očigledni. „To kako je započet ovaj hipotetički život je jedno od osnovnih pitanja koje bismo želeli da razjasnimo, jer ima veze sa tim koliko je naš svet jedinstven i vredan“, kaže on. 

Projekat će se sada usredsrediti na industriju, akademsku zajednicu i razne privatne partnere koji će pomoći da se napravi korak ka tome da grad na Marsu postane realna opcija za buduće naseljavanje ljudi na Crvenoj planeti. 

„Ovakav projekat zahteva saradnju sa specijalistima u raznim oblastima“, objasnio je Mikel Sureda, profesor avijacione tehnike. „Uspeh projekta Nuva na konkursu Marsovskog društva može pomoći SONetu  da stekne popularnost i dobije još saradnika i finansiranja“. 

Projekat SONet je odbranjen na završnoj svečanosti 17. oktobra, a iako nije dobio prvu nagradu od 10 hiljada američkih dolara, ipak je postojala nagrada. „Nećemo se takmičiti radi pobede, već da bismo pokušali da uverimo ljude da su održivost i ljudski faktori važniji kao centralni element projektovanja od nekih tehničkih aspekata“, zaključio je Giljem.

Projekat su vodili istraživači sa Instituta za svemirske nauke, Politehničkog univerziteta u Kataloniji i Instituta za kosmičke nauke Univerziteta u Barseloni, kao i iz drugih istraživačkih centara iz cele Španije.

Pročitajte i:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala