Odgovarajući na pitanje Tanjuga kako vidi aktuelne odnose između Srbije i Hrvatske i da li događaji poput ovog u Novom Sadu, koji pokazuju poštovanje države prema potrebama nacionalnih manjina, mogu da unaprede te odnose, Grlić Radman je kazao da Hrvatska i dalje traga za 1.869 nestalih i da očekuje pomoć u njihovom pronalaženju, kao i da predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji budu zastupljeni u vlasti na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou.
Šef hrvatske diplomatije pri tome tvrdi i poručuje da je „Hrvatska primer u evropskom prostoru“, kada je reč o poštovanju nacionalnih manjina.
On je pozdravio potez predsednika Srbije i Vlade Srbije i čestitao na pomoći za, kako kaže, otkupljenje, obnovu i predaju Hrvatskom nacionalnom veću kuće bana Jelačića, što vidi kao jedan dobar gest.
Ipak, ocenjuje da bi, i pored toga, Srbija trebalo da učini određene korake kako bi bio ispoštovan međudržavni dogovor Hrvatske i Srbije iz 2004. godine, o broju predstavnika nacionalne zajednice u obe vlade, koji je, navodi, Hrvatska ispoštovala.
„Kao što Srbi u Hrvatskoj uživaju sva prava koja imaju prema tom ugovoru, oni imaju fiksnu kvotu od tri mesta u zastupanju u hrvatskom Saboru, isto tako očekujemo i nadamo se da će na bazi reciprociteta u Srbiji, Hrvati biti zastupljeni na lokalnom, pokrajinskom, republičkom nivou“, rekao je Grlić Radman, naglašavajući da je zato važan dijalog kako bi se ti odnosi unapredili.
„Mi smo imali domovinski rat, imamo drugačije poglede na prošlost, na istoriju, ali idemo graditi evropsku budućnost, a Srbija pripada evropskoj porodici“, ocenio je hrvatski ministar.
Upitan kako ocenjuje položaj Srba u Hrvatskoj i da li misli da vlada premijera Plenkovića i predsednik Milanović, koji su najavili nešto drugačiji odnos prema Srbima u Hrvatskoj u vezi sa ratnim događajima, može da promeni i antisrpsko raspoloženje koje je prisutno u hrvatskom društvu, Grlić Radman je odgovorio da je „Hrvatska primer u evropskom prostoru“ .
„Jedan dobar primer kako smo osigurali sva manjinska prava, a kada govorimo o Srbima, dovoljno je reći da su Srbi u Hrvatskoj koalicioni partner ove vlade, oni učestvuju u njenom radu, sa svojim predlozima kreiraju rad Vlade i mislim da je to odgovor na sve“, rekao je Grlić Radman ne upuštajući se u dalje ocene.
I na pitanje da li je to što je gradonačelnik Vukovara izjavio da ni iduće godine u Vukovaru neće biti tabli sa ćiriličnim natpisima, niti će biti ravnopravne upotrebe srpskog jezika, jer se nisu stekli uslovi za to, dobra poruka Srbima i ko je odgovoran za to, Grlić Radman je ponovio da je „Hrvatska, generalno, tolerantna sredina, te da poštuje ljudska manjinska prava“.
Naglašava da bi slučaj Vukovara trebalo posmatrati izdvojeno.
„To je bio grad koji je bio razrušen. Danas sam sreo čoveka koji je skinuo ili lupao te table sa ćiriličnim oznakama, čovek koji je bio očajan, pokazivao slike dvojice sinova koji su bili ubijeni. Znači, idemo to gledati na lokalnom nivou da se rešava“, rekao je Grlić Radman.
Pročitajte još:
