Najneobičnija sednica UN u istoriji – nema „kuloarskih dogovora“ koji menjaju svet

© Sputnik / Roman Mahmutov / Uđi u bazu fotografijaZasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku
Zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ovogodišnje 75. Jubilarno zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija obeležava se, zbog pandemije koronavirusa, neobično – svetski lideri, umesto da budu prisutni u Njujorku, obraćaju se putem video poruka. Zbog toga izostaje ono što je na tako velikim skupovima i najzanimljivije – sastanci na marginama, odnosno „kuloarska diplomatija“.

Ovaj termin nije pežorativan, on se često koristi da opiše susret dvojice ili više državnika na marginama nekog velikog političkog skupa. Na takvim skupovima, unapred pripremljenim, kada su deklaracije usaglašene, posebno na „zdravičarskim“ skupovima, a takvo je upravo 75. zasedanje Generalne skupštine UN, najzanimljiviji su susreti na marginama.

Kuloari – mesta gde se rešavaju sporovi

Nedostatak neposrednog kontakta diplomata sigurno mnogo opterećuje rad velikih konferencija, koje žive od „kapilarnih razgovora“, koji, na ovaj ili onaj način, stižu do velikih konferencija u vidu novih inicijativa, ocenjuje nekadašnji jugoslovenski šef diplomatije i šef jugoslovenske misije pri UN u Njujorku Vladislav Jovanović.

„Sa druge strane, to je i prilika da se inače nedragovoljni partneri nađu na neutralnom terenu i da, čuvanjem vlastitog dostojanstva, mogu da razgovaraju čak i o najgorim temama koje ih razdvajaju. Često se dešava da naprave i pozitivan prodor, pa se onda pohvale pred opštim skupom i tako dobiju poene“, kaže on.

Margine velikih međunarodnih skupova nalikuju pijaci na kojoj mogu da se prave mali, ali i veliki poslovi, čak i da se, prema rečima našeg sagovornika, pripremi teren za rešenje nekog pitanja od velike važnosti. Na marginama zasedanja Generalne skupštine UN, na primer, svojevremeno je usaglašen jedan od velikih bilateralnih sporazuma o ograničenju naoružanja.

„Sada toga nema i zato se glavni akteri, SAD, Rusija i Kina dogovaraju bilateralno. To ide dosta teško, jer su međusobni problemi nagomilani, uzajamno nepoverenje je u porastu, u igri su i unutrašnjepolitičke kalkulacije. Neko želi da dobije poene pokazivanjem čvrstog stava prema suparniku uoči izbora…“, nabraja Jovanović.

Globalno primirje je potreba u doba korone

Generalni sekretar svetske organizacije Antonio Gutereš ponovio je apel za globalnim primirjem dok traje pandemija koronavirusa, što je, prema Jovanovićevoj oceni hrabar pokušaj. Prvi apel od proletos nije naišao na značajniji odziv država i organizacija.

„Nadamo se da će ovog puta apel generalnog sekretara biti uspešniji. Šteta je što na Ist riveru nisu svi na okupu, gde mogu da se pogledaju u oči, da ne mogu da vrdaju, nego da moraju da se izjasne. Ovako, pošto su fizički udaljeni, nemaju potrebu da se direktno izjasne“, kaže Jovanović, dodajući da bi za uspeh Guterešove inicijative od velike važnosti bio moralni pritisak svetske javnosti na vodeće svetske sile.

Novi termin koji generalni sekretar Gutereš pokušava da uvede u rečnik međunarodnih odnosa jeste „inkluzivni multilateralizam“. Gutereš, prema Jovanovićevim rečima, vidi da je multipolarni svet životna činjenica, ali bi hteo da naspram toga ne prestane da postoji i multilateralno rešavanje problema, što podrazumeva uključivanje UN kao najšireg svetskog foruma.

„U multipolarnom svetu, gde se svi gledaju ispod oka, postoje razne moguće kombinacije višestranog udruživanja protiv nekog drugog, ali to neće biti i pomoć za rešavanje svetskih problema, nego za poboljšavanje položaja velikih sila naspram drugih velikih sila. Ujedinjene nacije, koje su čedne u odnosu na sve te političke igre, žele da afirmišu multipolarizam kao potrebu svetskog rešavanja nastalih problema i da to bude obaveza članica, a ne samo proglas“, objašnjava Jovanović.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala