Evropa bi da obučava petokolonaše za destabilizaciju Rusije

© SputnikMoskovski državni univerzitet Lomonosov
Moskovski državni univerzitet Lomonosov - Sputnik Srbija
Pratite nas
Glavni zadatak Ruskog univerziteta u egzilu, koji Evropa planira da osnuje, bio bi školovanje petokolonaša, s ciljem da se destabilizuje situacija u Rusiji, smatra ruski politikolog Vladimir Kornilov.

Prema njegovim rečima, rezolucija Evropskog parlamenta koja poziva na osnivanje Ruskog univerziteta u egzilu u jednoj od država Evropske unije ima za cilj podrivanje ruskog društva i države.

„Oni ne kriju svoje ciljeve - samo pročitajte izveštaje „Rent korporacije“ i slične i videćete da oni otvoreno pišu da im je cilj destabilizacija situacije u Rusiji. Istovremeno, dolaze do zaključka da je opozicija u Rusiji vrlo slaba i da u nju ne treba polagati nikakve posebne nade. Zadatak je postavljen sasvim jasno - destabilizacija unutrašnje situacije u Rusiji. Januš Bugajski, vodeći analitičar Centra za analizu evropske politike, napisao je prošle godine da je zadatak američke i zapadne politike dezintegracija Rusije i njen kontrolisani raspad. To je napisano u otvorenom izveštaju, a onda možemo zamisliti šta oni pišu u zatvorenim dokumentima“, kaže Kornilov za Sputnjik.

Zbog navodnog trovanja ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog Evropski parlament je usvojio rezoluciju protiv Moskve, u kojoj je ponovo pozvao da se blokira „Severni tok 2“ i uvedu „prave sankcije“ Rusiji. U rezoluciji se takođe, faktički, poziva na široku kampanju mešanja u unutrašnje stvari Rusije, predloživši evropskim institucijama da usvoji „strategiju demokratizacije Rusije“ i zatraži od Rusije izmenu Ustava.

Kaljenje petokolonaškog kadra

Kako se navodi u dokumentu, Evropski parlament je pozvao Savet EU da usvoji strategiju podrške ruskih disidenata, nevladinih organizacija, nezavisnih medija, sveobuhvatnu upotrebu mehanizama zaštite ljudskih prava i osnivanje Ruskog univerziteta u egzilu u jednoj od država EU.

Kornilov smatra je taj univerzitet osmišljen za stvaranje „petokolonaškog kadra“

„Ovde se radi o svrsishodnoj pripremi pete kolone za Rusiju. Primera za to ima bezbroj u istoriji - na primer, kada se rimski papa borio protiv engleske i irske kraljice Elizabete Prve, u Remsu, gradu na severoistoku Francuske, postojao je katolički koledž, gde su katolici obučavani za slanje u Veliku Britaniju radi sprovođenja diverzija, sabotaža i specijalnih operacija, a takođe i radi ubacivanja u krugove elita i slično. A, oni koji su osmislili projekat sa ruskim univerzitetom u Evropi, mislim da su za osnovu uzeli poljsko iskustvo rada sa Belorusima na svojim univerzitetima. Upravo su te poljske fakultete završili oni koji danas vode opozicione beloruske Instagram i Telegram-kanale i koji rukovode beloruskim protestima. Ta zrna, posejana još davno, dala su svoje izdanke“, kaže Kornilov.

Politikolog navodi da u savremenoj istoriji na različitim zapadnim univerzitetima postoje  katedre za rusistiku, gde se obučavaju budući „kremljonolozi“, ali je njihov nivo školovanja opao još devedesetih godina, nakon što je Zapad prestao da oseća Rusiju kao pretnju.

„Uzrok toga je nizak nivo stručnosti današnjih zapadnih analitičara koji se bave Rusijom. Mnogi programi za obuku stručnjaka na Zapadu su bili zatvoreni. Sovjetolozi su ostali bez izvora finansiranja, pred praznim tanjirom, ali su sada izvađeni iz naftalina i podsećaju na stare klišee Hladnog rata. Međutim, na Zapadu je danas jako malo novih visokokvalitetnih stručnjaka za Rusiju. Sada je problem oživeti njihovu obuku“, navodi Kornilov.

Slaba vajda od Ruskog univerziteta u egzilu

Na pitanje koja bi evropska zemlja  mogla da postane budući univerzitetski centar za školovanje i kaljenje budućih petokolonaša, Kornilov kaže „bilo koja“.

„Može se organizovati bilo gde. Ali, naravno, važno je da on nije previše daleko od ruskih granica. Dakle, nameće se opet Poljska“, kaže Kornilov.

Ipak, ekspert podseća da rezolucija Evropskog parlamenta ima savetodavni karakter i evropske institucije nisu u obavezi da je realizuju, a uzimajući u obzir i situaciju u Evropi, on sumnja da će projekat Ruskog univerziteta u egzilu u jednoj od država Evropske unije zaista i biti efikasan.

„Treba imati na umu da EU prolazi kroz teška vremena u ekonomskom i finansijskom pogledu, a takvi projekti zahtevaju znatna ulaganja. Videli ste zbrku oko stvaranja njihovih „specijalnih snaga“ za borbu protiv navodnih ruskih dezinformacija? I kako se sve to završilo? To je potpuna glupost i sami Evropljani se tome smeju, a Holanđani su već zahtevali zatvaranje tog projekta. On, doduše, i dalje postoji, „guta“ novac, a efekat od toga je nula. Mislim da će se sve isto završiti i sa univerzitetom za rusku petu kolonu“, zaključio je Kornilov.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala