Na sastanku su, kako se saznaje, prisutni nosilac izborne liste „Za budućnost Crne Gore“ Zdravko Krivokapić, lider koalicije „Crno na bijelo“ Dritan Abazović, lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i predstavnici Demokratske Crne Gore.
U međuvremenu, nakon prošlonedeljnog zastoja, jučerašnji pregovori lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića i Milana Kneževića sa predsjednikom Građanskog pokreta URA i nosiocem liste „Crno na bijelo“ Dritanom Abazovićem, uz, kako mediji navode, posredništvo SPC, završeni su bez dogovora.
Nesuglasice između predstavnika DF-a i Abazovića oko načina formiranja vlasti, produbljene su zbog toga što je najvećem konstituentu koalicije „Za budućnost Crne Gore“, DF-u, kako se spekuliše, neprihvatljivo da bilo ko sa strane delegira koga će iz tog koalicionog saveza oni odabrati da bude u Vladi.
Takođe, Front traži da se primijeni proporcionalni metod, odnosno da budući sastav Vlade mora da počiva na realnoj snazi i volji građana, odnosno broju osvojenih mandata koalicije svake od tri pobjedničke koalicije. Sa druge strane URA istrajava na konceptu ekspertske vlade.
Kontrola nad bezbjednosnim sektorom ključni kamen spoticanja
Iako za sada nema zvaničnih izjava, crnogorski mediji navode da najveći kamen spoticanja ipak čini podjela oko kontrole tzv. ministarstava sile, a što je po svemu sudeći ključni nesporazum na relaciji Građanski pokreta URA – Demokratski front (DF).
Koristeći se navodnim neslaganjem pojedinih zapadnih ambasada da na čelu ministarstava sile bude bilo ko iz "prosrpskog" i "proruskog" DF-a, iz URA-e, kako se spekuliše, izričito traže da čelni ljudi Ministarstva odbrane, Agencije za nacionalnu bezbjednost(ANB), MUP-a, ali čak i Ministarstva pravde i spoljnih poslova, ne mogu biti kadrovi koji dolaze ili su lideri Demokratskog fronta.
Dodatno, na Glavnom odboru URA-e koji je održan u prošli petak, zaključeno je da „ljudi koji svojom pojavom i djelovanjem dijele Crnu Goru i izazivaju negativnu emociju kod izvjesnog broja građana ne mogu dobiti resore u novoj vladi". Time se kako tumače mediji insinuira na lidere DF-a – Andriju Mandića, Nebojšu Medojevića i Milana Kneževića, ali i na predsjednika Prave Crne Gore Marka Milačića.
Sa druge strane, argument DF-a je da je koalicija „Za budućnost Crne Gore“ po Dontovom količniku osvojila udio od oko 66 odsto buduće vlasti, Demokrate Alekse Bečića 25 odsto, te da nije pravedno da URA Dritana Abazovića sa manje od 10 odsto vlasti i samo 4 poslanika u parlamentu kontroliše ključne resore buduće vlasti.
Prema pisanju „Dana“ lideri tri koalicije koje čine novu parlamentarnu većinu, Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, trebalo bi da se sastanu danas tokom dana kako bi nastavili razgovare o programima i prioritetima buduće vlade, ali i o podjeli resora.
S obzirom na to da je za sjutra zakazana konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Crne Gore, čini se sve da se trojna koalicija makar usaglasi oko predloga za predsjednika parlamenta i predsjednika i potpredsjednika vlade.
Na dnevnom redu konstitutivne sjednice parlamenta je i izbor predsjednika i članova Administrativnog odbora.
Ono što ipak analitičari skreću pažnju jeste da uprkos velikom nestrpljenju javnosti nema mjesta za pesimizam, ističući da se nije ni moglo očekivati da se pregovori o formiranju vlade završe tako brzo, naročito ako se zna da taj proces i u zemljama sa mnogo bogatijom demokratskom tradicijom često traje mjesecima. Pored toga, predstavnici tri koalicije su optimisti da će dogovor biti postignut, i da im zakonski rokovi daju širok manevarski prostor.
