Nemački poslanik: Belorusiji ne treba nametati zapadnu viziju demokratije

© AP Photo / Markus SchreiberZgrada nemačkog parlamenta Bundestaga u Berlinu
Zgrada nemačkog parlamenta Bundestaga u Berlinu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Poslanik nemačkog Bundestaga i član odbora za međunarodne poslove (Alternativa za Nemačku) Valdemar Hert pozvao je da se Belorusiji ne nameće „zapadna vizija demokratije“, jer bi to u suprotnom moglo dovesti do žalosnih posledica.
„Ponašanje i strategija zapadnih zemalja prema Belorusiji identično je onome kako smo se ponašali u procesima u Siriji, Ukrajini i Libiji. Ako pogledate do čega su doveli naši pokušaji izvoza zapadne vizije demokratije u druge zemlje, zaključci su vrlo žalosni“, rekao je Hert za Sputnjik.

Prema njegovim rečima, Libija je potpuno razrušena, u Siriji je rat, glad i milioni izbeglica.

Ukrajina – tamošnji život nije postao bolji, stanovništvo se iseljava, životni standard građana je potpuna katastrofa i, da nije bilo milostinje spolja, država više ne bi postojala. Stoga je lako zamisliti šta bi moglo da čeka Belorusiju“, naglasio je Hert.

Prema njegovim rečima, Belorusija se uvek trudila da bude veza Zapada i Rusije.

„Sada je taj most odsečen sa naše strane. Sudbina zemlje ne treba da se rešava na ulicama“, rekao je nemački poslanik.

Ranije je Evropski parlament saopštio da Koordinacioni savet opozicije Belorusije smatra „privremenim predstavnikom naroda“ i podržava održavanje novih izbora u zemlji. Nakon plenarne sednice Evropskog parlamenta objavljen je usaglašeni tekst rezolucije u kojem se, između ostalog, navodi da Evropski parlament ne priznaje rezultate predsedničkih izbora u Belorusiji i da Aleksandra Lukašenka ne smatra legitimnim predsednikom. Takođe je naglašeno da Evropski parlament podržava uvođenje sankcija protiv Lukašenka.

Situacija u Belorusiji

Masovni protesti opozicije počeli su u Belorusiji 9. avgusta, nakon predsedničkih izbora. Prema podacima Centralne izborne komisije, na izborima je pobedio aktuelni predsednik Aleksandar Lukašenko sa 80,1 odsto osvojenih glasova. Opozicija nije priznala rezultate izbora i smatra da je pobedila Svetlana Tihanovska.

Prvih dana protesta, snage bezbednosti su za razbijanje demonstranata koristile vodene topove, suzavac, šok-bombe i gumene metke. Kasnije je policija prekinula da rasteruje demonstrante i primenjuje silu. Tokom protesta privedeno je oko sedam hiljada demonstranata, a hospitalizovano nekoliko stotina ljudi, među kojima i pripadnici policije. Poginule su tri osobe. 

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala