Srbi i Hrvati zajedno u borbi za očuvanje Dejtona?

© PixabayHrvatska i srpska zastava
Hrvatska i srpska zastava - Sputnik Srbija
Pratite nas
Izgleda da, posle trijumfa hrvatskog nacionalizma do koga je došlo kada je ostatak ostataka srpskog naroda dobio predstavnike koji su spremni da slave „Oluju“ i, sa druge strane, činjenica da su Hrvati potpuno marginalizovani u BiH, dovodi do toga da postoji širok prostor za saradnju Srbije, Srpske i Hrvatske za očuvanje izvornog Dejtona.

Ovako posetu srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika komentariše istoričar Čedomir Antić. Jako je dobro što je Dodikovom posetom uspostavljena veza sa hrvatskim rukovodstvom, smatra on, jer su i Srbija, i Srpska prethodnih decenija nastojale da ostvare sporazum sa Zagrebom, koji bi imao za cilj očuvanje važećih međunarodnih sporazuma i ustava BiH.

Srbi i Hrvati u BiH – saradnja na racionalnim osnovama

Za to vreme, iz Hrvatske su dolazili razni impulsi, a vrlo često se događalo da mržnja prema Srbima bude toliko jaka da su njeno upražnjavanje hrvatski lideri plaćali kršenjem prava Hrvata u BiH.

Antić naglašava usaglašenu poruku da obe strane stoje iza originalnog Dejtonskog sporazuma, kao i izjavu predsednika Zorana Milanovića da je Hrvatska zainteresovana da Hrvati u BiH imaju jednaka politička prava sa ostalima.

„Vreme je da se reši pitanje izbora članova Predsedništva, pošto je očigledna težnja Bošnjaka da biraju svoje Srbe i svoje Hrvate, a sami nisu dozvoljavali da neko njih predstavlja na taj način. Mi u Srbiji imamo tri autentična predstavnika bošnjačkog stanovništva, što u vladi, što u parlamentu. Zašto to ne bi mogli i Srbi i Hrvati u BiH, kojih tamo ima 51 odsto“, pita se Antić.

Iako je mišljenja da negativne identifikacije koju hrvatski nacionalizam ima kada je reč o Srbiji nikada neće biti dovoljno potisnut, naš sagovornik veruje da će se srpsko-hrvatski antagonizam smanjiti i da će dva naroda u BiH moći da sarađuju na racionalnim osnovama.

Hrvatska neće da sarađuje sa Komšićem

Izazvavši buru negodovanja bošnjačkih političara i pre nego što se dogodila, poseta Milorada Dodika Zagrebu pokazuje zaoštravanje odnosa između Bošnjaka sa jedne i Srba i Hrvata sa druge strane. Istovremeno srpsko-hrvatski odnosi poboljšavaju se, ne samo u BiH, kaže Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Bošnjački lideri, dodaje on, nervozno reaguju na svaku naznaku produbljivanja srpsko-hrvatske saradnje, iako su je sami izazvali svojim hegemonističkim težnjama. Nakon obeležavanja godišnjice „Oluje“, kao da i Hrvati, i Srbi izlaze iz „opsesije ratnim zbivanjima kao glavne determinante međusobnih odnosa“, kaže Sitarski:

„I sada, kao kruna tog poboljšanja hrvatsko-srpskih odnosa, i u BiH, i u samoj Hrvatskoj, na žalost ne toliko i na relaciji Beograd-Zagreb, došla je poseta gospodina Dodika. To je takođe još jedan indikator da je Hrvatska, koja se posle poslednjih izbora prilično stabilizovala, konačno, izgleda donela stratešku odluku da se ozbiljnije pozabavi pitanjem legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, konkretno Hrvata, ali to znači i svih ostalih, u BiH“.

U prilog ovoj tezi deluje i objašnjenje zvaničnog Zagreba zbog čega je Dodik došao u posetu Hrvatskoj, a da ona nije koordinisana sa celokupnim Predsedništvom BiH – odgovor je glasio da je Dodik politički predstavnik Srba, a da je u posetu pozvan i Džaferović, kao nedvosmisleno legitimni predstavnik Bošnjaka, objašnjava Sitarski.

„To rasvetljava dilemu zašto nije pozvan i zašto neće biti pozvan i Željko Komšić, pošto on Hrvate predstavlja formalno, ali ih u suštini ne predstavlja. I to je jedan od razloga zašto Zagreb izbegava saradnju sa ovakvim Predsedništvom BiH. Sada se, dakle, ovom Dodikovom posetom i otvorenošću Hrvatske da sarađuje i da se konsultuje sa Džaferovićem hrvatska politika konačno, jasno i nedvosmisleno stavlja do znanja domaćoj, evropskoj i svetskoj javnosti da podržava koncept legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u BiH“, konstatuje on.

Dodikova poseta, prema rečima Miloša Šolaje, profesora na Fakultetu političkih nauka iz Banjaluke, ukazuje na nefunkcionalnost bosanskohercegovačkih institucija.

„U ovom slučaju, Dodik, kao nacionalni lider, ide i razgovara sa drugim subjektima, odnosno akterima međunarodnih odnosa. Ima mnogo pitanja, koja očigledno ne mogu da se rešavaju korišćenjem institucija međunarodno priznatih država i pokušava se direktno komunicirati“, naglašava Šolaja.

Dodik se u Zagrebu sastao sa predsednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem, a kako je izjavio, teme su bile jačanje privredne saradnje, ali i problemi u sprovođenju Dejtonskog sporazuma, kao i o položaju i pravima tri konstitutivna naroda – Hrvata, Srba i Bošnjaka".

Pročitajte još:

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala