„Čuvar časti i ponosa“: O deda Đorđu sa Zejtinlika snimljen dokumentarni film

© Tanjug / Tanja ValičČuvar srpskog groblja na Zejtinliku Đorđe Mihailović.
Čuvar srpskog groblja na Zejtinliku Đorđe Mihailović. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Đorđe Mihailović, poznatiji kao deda Đorđe, čuvar Zejtinlika, dobio je još jedan dokumentarni film o sebi – „Čuvar časti i ponosa“. Snimanje filma realizovano je uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Grčkoj, a biće prikazan na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Solunu, u oktobru sledeće godine.

Devedesetdvogodišnji Đorđe Mihailović više od pola veka čuva srpsko vojničko groblje Zejtinlik u Solunu, gde dočekuje i ispraća potomke 8.000 srpskih ratnika stradalih na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu. On je treća i poslednja generacija Mihailovića koja bdi nad srpskim junacima, a film je omaž njemu.

Deda Đorđe – Čuvar časti i ponosa

Šef predstavništva Republike Srpske u Grčkoj Jelena Jovanović rekla je za Sputnjik da je deda Đorđe za srpski narod institucija i da snimanjem filma žele da mu se zahvale.

„Najmanje što možemo da uradimo je da sačuvamo njegov lik i delo od zaborava. On predstavlja poslednju generaciju, nema naslednika, obzirom da ima dve ćerke, tako da će se s njim završiti loza Mihailovića koja čuva groblje još od 1928. godine“, istakla je Jovanovićeva.

Prvi čuvar groblja bio je Đorđev deda, solunski dobrovoljac Savo Mihailović, Srbin iz Grblja kod Boke kotorske. Savo je sakupio svoje mrtve drugove i saborce, a potom ih je čuvao do svoje smrti 1928. godine. Posle smrti im se i sam pridružio na Zejtinliku. Nasledio ga je Đorđev otac, Đuro Mihailović,

U julu 2014, deda Đorđe je odlikovan ordenom srpske zastave drugog stepena, za naročite zasluge u očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa Srbije i razvijanje i učvršćivanje saradnje i prijateljskih odnosa Srbije i Grčke.

© Tanjug / Tanja ValičMilorad Dodik uručuje orden deda Đorđu na Zejtinliku
„Čuvar časti i ponosa“: O deda Đorđu sa Zejtinlika snimljen dokumentarni film - Sputnik Srbija
Milorad Dodik uručuje orden deda Đorđu na Zejtinliku

Očuvanje srpske istorije

Film je preveden i na grčki jezik, kako bi taj deo srpske istorije bio predstavljen i tamošnjoj javnosti, koja nije dovoljno upoznata sa golgotom koju su Srbi preživeli.

„Da bismo pričali o 15. septembru, Danu srpskog jedinstva, moramo da pričamo o tome i u drugim državama, da predstavljamo našu istoriju. Ako ne govorimo o našoj istoriji u drugim zemljama, onda dolazi do promene istorije, jer svaka zemlja priča svoju verziju. Ovde se priča da su Solunski front probile sile Antante, ne stavljajući Srbe u prvi plan, onako kako je bilo“, napominje Jovanovićeva.

Proboj Solunskog fronta dogodio se u rejonu koji je pokrivala srpska vojska
„Čuvar časti i ponosa“: O deda Đorđu sa Zejtinlika snimljen dokumentarni film - Sputnik Srbija
Proboj Solunskog fronta dogodio se u rejonu koji je pokrivala srpska vojska

Proboj Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine dogodio se baš u rejonu koji je pokrivala srpska vojska. Iako je bila druga po brojnosti, naša vojska je bila najmotivisanija, pa su Saveznici smatrali da će postići najviše.

Nisu pogrešili.

„Objektivno, najveći proboj i prodor u toku rata, pritom mislim na sva bojišta, dogodio se upravo na Balkanu, na prostoru delovanja srpske vojske. Nemački car Vilhem II je čak tvrdio da je 60.000 srpskih vojnika odlučilo rat“, predočava istoričar Čedomir Antić, ističući važnu ulogu naše vojske u završetku Prvog svetskog rata.

Treba odrediti naslednika

Antić je naglasio da je i deda Đorđeva uloga velika i da bi Srbija trebalo odredi njegovog naslednika koji će čuvanjem Zejtinlika čuvati i srpsku i slovensku istoriju.

„Bilo bi dobro da na tom mestu bude neki Srbin. U krajnjoj liniji, to je i diplomatska funkcija, jer je na Zejtinliku sahranjen ogroman broj vojnika drugih vojski“, napominje Antić.

Osim srpskih, na Zejtinliku se nalaze i grobovi francuskih, italijanskih, engleskih i ruskih vojnika poginulih u borbama i proboju Solunskog fronta. Srpsko groblje predstavlja centralni deo kompleksa, a u njegovom središtu je kapela ispod koje se nalazi kosturnica u kojoj počiva većina stradalih srpskih ratnika.

Premijera „Čuvara časti i ponosa“ trebalo je da bude održana 15. septembra, ali je pomerena zbog situacije sa virusom korona. Nakon prve projekcije, biće prikazan i u Banja Luci, a potom i u Srbiji.

Snimanje dvadesetpetominutnog filma obavila je kompanija „Vrld midija“ iz Banjaluke, po ideji konzula BiH u Nemačkoj Vere Sajić.

Realizaciju projekta su podržali i kabinet predsednika Republike Srpske i Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala