Hoće li Hrvatska zaista početi sa ekshumacijom srpskih žrtava

© Javni domenUstaše bacaju ljude u jamu
Ustaše bacaju ljude u jamu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ako je namera hrvatskih vlasti da zaista počnu sa ekshumacijom srpskih žrtava ustaškog terora iz Drugog svetskog rata, takvu odluku bi trebalo pozdraviti. Međutim, zbog dosadašnje prakse ekshumacije srpskih žrtava u Hrvatskoj, postoji bojazan da će stvari dobiti sasvim drugačiji tok.

Na vest da je ministar branitelja Tomo Medved naložio početak ekshumacije žrtava ustaških pokolja u okolini Pakraca, sagovornici Sputnjika, zagrebački novinar Saša Kosanović i Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno“, koje okuplja potomke žrtava ubijenih u prvom ustaškom koncentracionom logoru, reaguju sa oprezom.

„Nadam se da ovde nije plan da se utvrdi kako Srbi nisu stradali, tako da sa velikim podozrenjem primam ovu akciju Ministarstva branitelja“, naglašava Kosanović.

Srpskih žrtava nigde, ekshumirane samo ustaše

Do sada, Ministarstvo branitelja radilo je samo na ekshumacijama ustaša i domobrana, dok poslednjih nekoliko godina u Hrvatskoj imamo velike hepeninge u kojima im se, prilikom državnih sahrana, odaju državne počasti, kaže naš sagovornik.

„Mislim da nije primereno da se, u državi čija je ustavnost podešena tako da se da se suprotstavlja upravo toj vojsci kojoj se odaje počast, pripadnici ustaške vojske tretiraju kao da su poginuli za Hrvatsku. Oni nisu poginuli za Hrvatsku, nego protiv  Hrvatske, ove za koju se deklarativno zalažemo, antifašističke Hrvatske. Krajnje vreme da se sa tom pričom završi i da se svim ubijenima da nekakav pijetet, ali ne može se isti pijetet davati srpskim civilima koji su pobijeni samo zato što su bili Srbi i onima koji su ih pobili“, smatra on.

Ni dosadašnja praksa traganja za nestalima u poslednjem ratu ne uliva poverenje. Tek za vreme vlade Jadranke Kosor (2009. – 2011.), objašnjava Kosanović, objedinjen je spisak nestalih Srba i Hrvata.

„Iz načina na koji govore o nestalima, uvek nekako ostavljaju dojam, a i većina hrvatske javnosti je pod tim dojmom, da su svi nestali koje Ministarstvo branitelja traži, oko 1500 ljudi, Hrvati. Međutim, gotovo polovina od tih ljudi su Srbi. Ekshumacije je trebalo davno napraviti, ali mislim da bi trebalo završiti sa ekshumacijama iz prošlog rata, koje su još sveže. Međutim, s tim se odugovlači iz političkih razloga“, kaže Kosanović.

Ekshumirane kosti odlaze u zajedničku grobnicu bez znanja potomaka

Uz naglasak da Ministarstvo branitelja još od 2014. naglašeno radi na ekshumacijama ustaških grobnica, Bastašić pominje dva slučaja ekshumacije srpskih žrtava ustaškog terora iz vremena Drugog svetskog rata, koji, prema njihovim rečima, na najbolji način ilustruju odnos hrvatske države prema ovom pitanju.

Prvi se odnosi na istraživanja Šaranove jame na Velebitu, gde su likvidirane žrtve logorskog kompleksa Jadovno-Gospić-Pag, drugi na istraživanje Prijevojske jame u Lici. Speleološko istraživanje Šaranove jame navodno je utvrdilo da tamo nema ljudskih ostataka, a Prijevojska jama istraživana je pod pretpostavkom da se tamo nalaze ostaci poginulih ustaša. Kada su u jami pronađeni predmeti koji su nedvosmisleno ukazivali da se radi u žrtvama pravoslavne veroispovesti, istraživanja su prekinuta, pronađene kosti su spakovane u vreće i odnete.

„Problem je u tome što, kada se te kosti ekshumiraju, oni ih, kako piše u njihovim zapisnicima, odlažu u neku privremenu grobnicu kod Đakova i Osijeka. Strašno je da se tako nešto radi bez prisustva javnosti, a pogotovo bez prisustva udruženja potomaka žrtava kojih ima poprilično, bez učešća i konsultacija sa vlastima Republike Srpske i Srbije. Sama činjenica da se kosti ekshumiraju i odlažu u neku nepoznatu grobnicu, nas potomke žrtava boli i mislimo da je odlaganje u privremene grobnice ponovni zločin prema žrtvama, ali i prema nama, njihovim potomcima, koji smo osetljivi na to“, kaže on.

Srpski političar iz Pakraca, Veljko Džakula, obratio se pismom ministru branitelja Tomi Medvedu sa zahtevom da se izvrši ekshumacija Srba koje su ustaše ubile početkom avgusta 1942. u okolini ovog slavonskog gradića. U pismu, Džakula je naveo da se među 249 ubijenih nalazi i dvanaest članova njegove porodice. Žrtve, 120 muškaraca, 64 žene, 37 dečaka i 28 devojčica, ustaše su bacile u bunare u selima Dereza i Kustonje. To nije jedini zločin ustaša u tom kraju. Pored Dereza i Kustonja, ustaške masakre pamte i sela Omanovac, Batinjani i Obrijež.

Medved je, reagujući na Džakulino pismo, zatražio da se celokupna dokumentacija o žrtvama prosledi policiji, što je preduslov za ekshumaciju, prema slovu Zakona o žrtvama, usvojenom za vreme vlade sadašnjeg hrvatskog predsednika Zorana Milanovića. Ako se ekshumacija zaista dogodi, biće to prvi put da su u nezavisnoj Hrvatskoj ekshumirani posmrtni ostaci Srba ubijenih od ustaške ruke.

Pročitajte još:

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala