Nemački poslanik: Energetsku saradnju s Rusijom ne koristiti kao instrument pritiska

© Sputnik / Ekaterina Česnokova / Uđi u bazu fotografijaBundestag
Bundestag - Sputnik Srbija
Pratite nas
Odustajanje od projekta „Severni tok 2“ u kontekstu situacije oko ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog može da promeni kvalitet odnosa Nemačke i Rusije, upozorio je šef Odbora nemačkog Bundestaga za ekonomiju i energetiku Klaus Ernst.

Ernst, koji je poslanik iz redova Leve stranke, ističe da se gasna saradnja ne sme koristiti kao sredstvo pritiska.

Ako bi federalna vlada sada odlučila da zaustavi taj projekat to bi, prema njegovom mišljenju, bilo pogrešno.

„Energetska saradnja s Rusijom uspostavljena je u vremenima kada su odnosi između Nemačke i Rusije, tada Sovjetskog Saveza, bili daleko gori nego danas. To je bilo vreme Hladnog rata. I ta energetska saradnja je uspešno preživela sve krize jer je bila u interesu obe strane“, naveo je on i dodao da ruska strana nikada nije koristila izvoz gasa kao instrument pritiska, kao ni nemačka strana.

„Ako bi to sada bilo urađeno onda bi to dovelo do sasvim drugačijeg kvaliteta odnosa. Mogu samo da upozorim na to“, rekao je Ernst.

Diskusije oko budućnosti „Severnog toka 2“ uzavrele su nakon incidenta s ruskim blogerom i tvrdnji Berlina da je on otrovan supstancom iz grupe hemijskih bojnih otrova „novičok“, zbog čega se traži od ruskih vlasti da objasne nastalu situaciju.

Jedan broj nemačkih političara smatra da treba prekinuti rad na gasovodu, dok je nemačka kancelarka Angela Merkel saopštila da su to dva odvojena pitanja. Portparol vlade Štefan Zajbert je potom izjavio da kancelarka nije isključila da će razvoj situacije s Navaljnim uticati na odluku o završetku izgradnje gasovoda.

Ernst smatra i da nove sankcije protiv Rusije zbog Navaljnog ne bi trebalo da budu na dnevnom redu EU jer bi Unija tako „pucala sebi u nogu“.

On je ukazao na jedno istraživanje prema kojem Rusija trpi 56 odsto štete od sankcija, ostatak – oko 42 milijarde dolara, i to samo u periodu od marta 2014. do kraja 2015. godine, snosila je EU.

„Tako da sankcije štete nama samima, Evropi, i to isto toliko snažno koliko i Rusiji. Taj efekat naziva se ‘prijateljska vatra’ tj. vatra po sopstvenim redovima. To nije u interesu Nemačke i Evrope i zato smatram da, bez obzira na ozbiljan problem u vezi s Navaljnim koji svakako treba rešiti, nikakve nove sankcije protiv Rusije ne treba unositi na dnevni red“, rekao je Ernst.

Ernst je, takođe, uveren da Nemačka treba da da Rusiji materijale u vezi sa ispitivanjima Navaljnog, odnosno Moskva treba da bude uključena u analizu tih podataka.

„Ne sme se tražiti razjašnjenje a u isto vreme kriti sopstvene podatke“, zaključio je on.

Ranije danas, šef evropske diplomatije Žozep Borelj je rekao da evropske institucije ne mogu da zaustave izgradnju „Severnog toka 2“, iako je Evropska komisija, kako je rekao, nikada nije bila oduševljena gasovodom.

„Mi delujemo u okviru ovlašćenja evropskih institucija. Institucije EU nemaju ovlašćenja da zaustave „Severni tok 2“. To nije pitanje za nas, već za države Unije koje podržavaju taj projekat“, izjavio je Borelj u Evropskom parlamentu, odgovarajući na pozive poslanika da se zaustavi projekat kako bi se „kaznila Rusija“ za incident sa Aleksejom Navaljnim.

Istovremeno, on je pozvao da se Moskvi uvedu sankciji zbog kršenje ljudskih prava koje će biti nazvane po Navaljnom, kao što u SAD postoji „akt Magnitskog“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala