Klinč EU i Velike Britanije: Šta će biti odgovor Brisela na pokušaj Londona da izvrda sporazum

CC0 / / Bregzit
Bregzit - Sputnik Srbija
Pratite nas
Planiranim zakonom o trgovini sa Severnom Irskom Velika Britanija našla se u pravno-političkom klinču sa Evropskom unijom jer London time, na neki način, pokušava da izvrda sporazum koji je 24. januara postigao sa Briselom o uslovima napuštanja Unije, kaže Aleksandar Gajić sa Instituta za evropske studije. Pitanje je - šta će biti odgovor Brisela?

U situaciji gde je korona pogodila globalnu ekonomiju i nanela štetu i Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji, Britanija se nalazi u nezahvalnoj situaciji i predlogom spornog zakona pokušava da za sebe zadrži sve moguće pogodnosti koje je imala prisustvom tržišta EU, kaže Gajić komentarišući zahtev EU da Velika Britanija odustane od najavljenog zakona kojim se, kako tvrde u Briselu, poništavaju rezultati četvorogodišnjih pregovora o Bregzitu, kao i pretnje iz Brisela da će u suprotnom preduzeti pravne akcije protiv Velike Britanije.

„Kada Britanija početkom sledeće godine definitivno napusti Uniju ona svoju robu više neće moći da izvozi na evropsko tržište po dosadašnjim uslovima, već će se na njihovu robu stavljati velika carina. Međutim, ovim zakonom ona može preko Severne Irske u Republiku Irsku i Evropsku uniju i dalje da izvozi svoju robu, ili da je iz nje uvozi, i da na taj način, na „mala vrata“ izvrdava situaciju i da koristi ono što joj odgovara, a da svojim zakonodavstvom napusti sve ono što joj ne odgovara u Evropskoj uniji“, objašnjava Gajić.

Pravno-politički klinč EU i Velike Britanije

Britanija, dodaje naš sagovornik, svojom pragmatičnom politikom koja vodi računa samo o sopstvenim interesima, pravi problem Evropskoj uniji i dovodi je u nezahvalnu situaciju. Tako su se dve strane i našle u pravno-političkom klinču koji se tiče budućnosti trgovinskih odnosa.

„Ovo je britanski unutrašnji zakon koji organizuje trgovinu i promet roba i on  uistinu jeste u nadležnosti britanskog parlamenta. Međutim, ne treba zaboraviti da je Britanija, nakon pobede Džonsona i torijevaca na prethodnim izborima, 24. januara izboksovala sporazum sa EU koji predviđa proceduru izlaska Britanije iz EU, a koji je krajem januara usvojen i od strane Evropskog parlamenta. Taj međunarodni sporazum Londona i Brisela je punovažan pa Velika Britanija zaista, modifikujući svojim unutrašnjim zakonskim aktom proceduru prometa robe između Severne Irske i ostatka Velike Britanije na način da neće kontrolisati robu i njen promet, pokušava da ostavi „meke“ granice, odnosno da Severna Irska ima sa EU, preko Republike Irske, i dalje otvoren promet robe i kapitala“, kaže Gajić. 

Pritisak Britanije na EU

Kako navodi, Britanija zapravo pokušava da protumači sporazum sa EU u svoju korist, dok Brisel smatra da London na taj način izigrava sporazum, te da to nije ono što je bilo predviđeno i da je suprotno namerama i duhu u okviru koga je sporazum i postignut.

„Tako da imamo dva suprotna tumačenja jednog unutrašnjeg britanskog zakona. On jeste stvar britanskog parlamenta, ali je pitanje u kojoj meri je u koliziji sa prethodno postignutim sporazumom o načinu izlaska Britanije iz EU. Naime, sporazum koji je postignut u januaru reguliše nekoliko stvari. Tu su, pre svega, dogovori vezani za novac, odnosno podelu sredstava i dugova koje Britanija ima prema EU,  a tu su i građanska prava, kako građana Britanije u EU, tako i građana EU u Velikoj Britaniji. Treća stavka su aranžmani vezani za granice i carine, što se odnosi upravo na granicu Irske i Severne Irske, dok se četvrti set dogovora koji sporazum obuhvata odnosi na primenu prava, odnosno na mehanizme rešavanja eventualnih sporova, što je povereno Evropskom sudu pravde u Luksemburgu“, ukazuje Gajić.

Problem se, dodaje, javlja po pitanju tumačenja ovog trećeg seta pitanja vezanih za sporazum o granicama, jer postoji različit pristup Londona i Brisela.

„Sa jedne strane Britanija ima pravo da reguliše odnose unutar svoje teritorije, ali na taj način krši odnose sa EU, budući da njihovi trgovinski odnosi nisu definisani već su u procesu pregovaranja. Znači, London zapravo vrši pritisak na EU i pokušava da svojim unutrašnjim aktima zadrži poziciju koja joj i dalje omogućava prisustvo zajedničkog tržišta EU bez definisanog sporazuma, odnosno u situaciji kada taj sporazum tek treba do kraja dogovoriti“, primećuje Gajić.

Šta će biti odgovor Brisela

Veliko nezadovoljstvo Brisela prema ovakvom britanskom unutrašnjem zakonu ukazuje na to da se stvara ozbiljan problem između Britanije i EU.

„Evropska unija na raspolaganju ima nekoliko mogućnosti koje predviđa sporazum o napuštanju, pre svega po pitanju arbitraža. Dakle, Unija može da tuži Veliku Britaniju i da pred Evropskim sudom pravde traži arbitražu tumačenja sporazuma povodom granica između Irske i Severne Irske i ostatka velike Britanije, ili eventualno može da sprovede neke ekonomske i političke kontramere za koje u ovom trenutku ne znamo kakve bi mogle biti. Arbitraža bi svakako trajala više godina i pitanje je, ukoliko bi bilo presuđeno u korist EU, koliko bi se Engleska uopšte toga pridržavala“, ističe Gajić.

Prelazno stanje koje se tiče postizanja dogovora EU i Britanije je na snazi do 31. decembra. Međutim, dodaje sagovornik Sputnjika, postoji mogućnost da se čitava situaciju prolongira još godinu dana, dok dve strane ne dogovore međusobne trgovinske odnose.

„Britanija neće povući ovaj zakon, a Evropska unija će, sa druge strane, verovatno biti primorana da ponovo sedne za sto sa Britancima kako bi u narednih godinu dana pokušala da nađe neko zadovoljavajuće rešenje, verovatno dajući im ustupke, a ne rukovodeći se tužbama, pretnjama ili nekim negativnim trgovinskim merama“, zaključuje Aleksandar Gajić za Sputnjik.

Podsetimo, bez trgovinskog sporazuma dve strane biće dovedeno u pitanje hiljadu milijardi dolara koliko iznosi razmena između Velike Britanije i ostalih zemalja EU, uz krizu izazvanu pandemijom korona virusa.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala