„Ime naroda“ – film o velikom srpskom borcu za pravdu otvara Palićki festival

© Sputnik / Aleksandra MrkićOtvaranje filmskog festivala na Paliću
Otvaranje filmskog festivala na Paliću - Sputnik Srbija
Pratite nas
Premijerom filma „Ime naroda“ Darka Bajića u bioskopu „EuroSinema“ Otvorenog univerziteta u Subotici sutra uveče će biti otvoren 27. Festival evropskog filma. Palićki filmski festival, koji je dva puta odlagan zbog pandemije virusa korona, do 18. septembra će predstaviti više od 100 evropskih filmova, u 15 selekcija.

Film „Ime naroda“ je biografska drama o uglednom političaru, advokatu i nekadašnjem gradonačelniku Novog Sada Svetozaru Miletiću, čiji lik tumači glumac Ljubomir Bandović. U filmskoj ekipi su i Žarko Laušević, Katarina Žutić, Anja Pavićević, Andrija Kuzmanović, Nikola Ristanovski i Milutin Mima Karadžić. Scenario je napisao Milovan Vitezović.

Dvanaest filmova u konkurenciji za Zlatni i Palićki toranj

Za nagrade Zlatni i Palićki toranj ove godine se, u okviru Glavnog takmičarskog programa, nadmeće 12 evropskih ostvarenja, među kojima su i filmovi poznatih evropskih reditelja, poput Matea Garonea, Anješke Holand, Filipa Garela, Kristijana Pecolda.

Selektor Glavnog takmičarskog programa Nenad Dukić u razgovoru za Sputnjik je rekao da je, s obzirom na krizu koja je zbog pandemije pogodila ne samo evropsku nego i celokupnu svetsku kinematografiju, veoma zadovoljan ovogodišnjom selekcijom filmova koji će biti prikazani na festivalu.

„Zbog pandemije je poremećena komunikacija na relaciji filmski producenti – novi filmovi – filmski festivali. Jedan deo filmova nije mogao biti završen, oni koji su završeni nisu mogli biti prikazani, jer su festivali A kategorije, poput Kanskog i onog u Karlovim Varima, otkazani, a na Venecijanskom festivalu je svega nekoliko poznatih reditelja ove godine dalo svoje filmove - Andrej Končalovski, Madžid Madžidi, Kornel Mundrucu. Sve je stalo, tako da je ponuda filmova za bilo koji festival veoma sužena. Sva sreća te je Berlin ponudio pristojan broj dobrih filmova“, kaže Dukić.  

Ruski film „DAU Nataša“ – glavna senzacija Palićkog festivala

U Glavnom takmičarskom programu, koji ove godine, prema Dukićevim rečima, nudi vrlo raznovrsne teme, od ljubavnih i socijalnih, do političkih i ratnih, jedna od najvećih senzacija biće kontroverzni film „Nataša“ ruskog reditelja Ilje Hržanovskog, nastalog u okviru projekta DAU.

„To je osoben film koji ima dovoljno elemenata novog i dovoljno elemenata koji ruše ili pomeraju granice filmskog izraza i jezika, da o njemu treba razmišljati i analizirati ga na vrlo ozbiljan način“, ocenjuje Dukić.

DAU je koncept koji je osmislio Ilja Hržanovski, a njegova prvobitna ideja bila je da snimi biografski film o sovjetskom naučniku, fizičaru Lavu Landau, po čijem je nadimku Dau ceo projekat i nazvan.

„Hržanovski je dugo pripremao projekat, koji je u međuvremenu, kada su se za njega zainteresovali pojedini producenti u Rusiji i Evropi, evropski fondovi i jedan ruski poslovni čovek, prerastao u čitav pokret. Tako je nastao plan da se napravi ni manje ni više nego 15 igranih filmova“, navodi Nenad Dukić.

Osobenost filma „Nataša“ je, prema njegovim rečima, pre svega u tome što je autor, nastojeći da postigne autentičnost, glumce koji su većinom naturščici, snimao u realnom vremenu, 24 sata dnevno, tokom celog perioda u kojem su boravili u jednom bivšem sovjetskom istraživačkom centru – mestu u kojem se odvija i radnja filma.

„Tretman glumaca i način snimanja su takvi da se gotovo ne primećuje bilo kakva intervencija reditelja. Mnoge scene u filmu traju i po 15, 20 minuta, bez montaže. Snimateljski rad je fantastičan. Radnja gotovo polovine filma odvija se u kantini sovjetskog istraživačkog centra. U tom skučenom prostoru, dolaze na pauzu ljudi iz centra, od naučnika do pomoćnog osoblja. Oni tu jedu, piju, svašta rade“, navodi Dukić.

Film je izazvao brojna negodovanja, pa čak i optužbe, pre svega zbog tretmana glumaca.

„U pariskom 'Mondu' bila je optužba da reditelj vrši represiju i torturu nad glumcima, i to zaista izgleda tako. Ovde su gotovo sve naturščici koji rade prema zadatku reditelja, ali to je jednostavno koncept i Hržanovski ga je sledio na dosledan način. Scene seksa se takođe odvijaju u realnom vremenu, bez ikakvog reza. Sve je vrlo naturalistički i autentično“, kaže Dukić.

„Pinokio“ na novi način

Publika će biti u prilici da u Glavnom takmičarskom programu pogleda i novi film poljske rediteljke Anješke Holand „Šarlatan“, u kojem ova oskarovka nastavlja da se bavi sudbinama običnih ljudi u teškim i složenim vremenima.

„Ona na kreativan način koristi svoje iskustvo iz života iza 'gvozdene zavese', staljinizma, represivnih sistema, a ovoga puta napravila je film o sudbini autentičnog lika, Čeha, malog doktora i iscelitelja, koji je proglašen šarlatanom“, navodi Nenad Dukić.

Publici će biti interesantan i „Pinokio“, novi film italijanskog reditelja Matea Garonea, koji je, nakon filmova „Gomora“, „Rijaliti šou“ i „Dogmen“, ovoga puta snimio nešto potpuno drugačije.

„Neko bi rekao da je naslov filma asocijativan, ali on se zaista odnosi na poznatu italijansku i svetsku bajku, u kojoj ulogu Đepeta igra Roberto Benjini. Svi smo iščekivali šta će Garone da napravi od ove bajke, a nastalo je, prema mom mišljenju, vrlo dobro i originalno delo“, ocenjuje Dukić.

U konkurenciji za glavne festivalske nagrade je i ljubavna priča „Undin“ nemačkog reditelja Kristijana Pecolda, zatim „So od suza“ francuskog reditelja Filipa Garela,  kao i film ruskog reditelja Vladimira Perelmana „Lekcije iz persijskog“, rusko-nemačka koprodukcija, čija se radnja odvija tokom Drugog svetskog rata.

„Ime naroda“ – dobro skrojen biografski film

Kada je reč o domaćoj kinematografiji, Dukić ističe da je dobro što se jedan srpski film, a ovoga puta je to „Ime naroda“ Darka Bajića, našao u konkurenciji za nagrade.

„Dobro je da svake godine imamo po jedan domaći film, ali uz uslov da on to zaslužuje i da može da izdrži konkurenciju. Pre tri godine nije bilo domaćih filmova u programu, pa smo kritikovani. Međuitim, ako stavite domaći film koji je drastično ispod nivoa i kvaliteta ostalih filmova koji su vrh evropske produkcije, onda on bude hendikapiran na svaki mogući način, s obzirom na to da o pobedniku odlučuje internacionalni žiri. Prošle godine smo imali film 'Ajvar' Ane Marije Rosi koji je izdržao tu konkurenciju, a ove godine Bajićev film, urađen u tradiciji dobro skrojenih biografskih filmova“, kaže Dukić.

Na zatvaranju festivala 18. septembra biće prikazan rusko-srpski film „Hotel Beograd“ Konstantina Starskog, s Milošem Bikovićem i Dijanom Požarskom u glavnim ulogama, a domaća kinematografija biće predstavljena i filmom „Sutra je još uvek juli“ Dejana Vlaisavljevića Nikta, koji će biti prikazan u okviru takmičarske selekcije „Paralele i sudari“.

U toj selekciji ove godine su dominantne autorke, a među njima su ukrajinske rediteljke Kristina Sivolap s filmom „Sluškinja“ i Darja Oniščenko s filmom „Zaboravljeni“, kao i slovačka rediteljka Vjera Čakaniova s filmom „Frem“.

Prateći filmski programi obuhvataju, pored ostalog, selekciju novog mađarskog filma i izbor iz savremene bugarske kinematografije.

U selekciji „Novi evropski dokumentarci“ takođe će biti prikazano jedno domaće ostvarenje, a reč je o filmu „Zaceli me“ rediteljke Danijele Štajnfeld, zasnovanom na intimnim svedočenjima osoba koje su preživele seksualni napad.

Dobitnice priznanja „Aleksandar Lifka“ za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji ove godine su srpska glumica Mirjana Karanović i mađarska rediteljka Ildiko Enjedi.

Ove godine filmovi iz glavne takmičarske selekcije neće biti prikazivani na palićkoj Letnjoj pozornici, zbog hladnijeg vremena u septembru, kao i mogućih padavina. Publika će stoga program moći da gleda u bioskopskim dvoranama na Paliću i u Subotici, koje su do sada bile rezervisane samo za prateće programe.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala